ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)

Strana - 91

Gordana Kos, Zagrebačka županija (1848-1918). Arhivski vjesnik, 34-35 (1991-1992), 35-36, str. 89-96 njem, zatim davanjem vojnika, te odlučivala o vremenskom oprostu od vojnih službi. Slijedeće o čemu je županija odlučivala, bilo je izdavanje dozvola za gradnju cesta, mostova, kanala, isušivanja i navodnjavanja. Brinula je i o njihovom održavanju. Surađivala je s upravom u pogledu izgradnje škola, crkvi I župa. Propisivala je namete pojedinim općinama radi izgradnje javnih objekata. U oblasti obrta i trgovine županija je dodjeljivala povlastice za kovaonice, staklane, varionice, vapnenice, ciglane, zatim za održavanje nedjeljnih sajmova. Sudjeluje u izdavanju dozvola zajedno s rudarskim vlastima, odlučuje o podjeli zemljišta na katastarske čestice ("komadanje i lučenje zemlje"). Stavljala je šume pod zabranu, odlučivala o dozvolama nastalim po odobrenim eksproprijacijama, izdavala dozvole za nošenje oružja. Treća reorganizacija provedena je 1861. godine poslije ukidanja apsolutizma na osnovi "Naputka za privremeno uređenje županija, slobodnih kotara, slobodnih Kraljevskih gradova, povlaštenih trgovišta i seoskih općina u kraljevinah Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji".

6 Naputak iz 1861. godine uspostavlja "konštitucionalni sustav i pokazuje obilježja decentralizacije". Ovim Naputkom uspostavljeno je sedam županija: Zagrebačka, Riječka, Varaždinska, Križevačka, Virovitička, Požeška i Srijemska. Na čelu županije je veliki župan, zatim uz njega u upravi sudjeluju prvi i drugi podžupan. Pored ovih, županijski činovnici bili su: veliki bilježnik s podbilježnikom i arhivarom, županijski odvjetnik, blagajnik s podblagajnikom, dva ili više velikih županijskih sudaca, također i kotarski pristavi, računski činovnik, fizik (liječnik) sa ranarnicima i drugim pomoćnim zdravstvenim osobljem, mjernik, povjerenik sigurnosti sa stražarom, pisari, veterinar, nadzornik svilarstva. Činovnike je birala županijska skupština. Županija je imala upravnu i sudsku funkciju. Svi važniji upravni predmeti morali su se rješavati u županijskoj skupštini. Manje važne su rješavali županijski činovnici, posebno podžupani. Oni su bili dužni izvijestiti o rješavanju tih pitanja u prvoj slijedećoj županijskoj skupštini. Osim toga županijska skupština je donosila polugodišnji proračun troškova administracije, te ga podnosila Namjesničkom vijeću na odobrenje. Županijski suci vršili su sudbenost u okviru nadležnosti gradski delegiranih kotarskih sudova. Viša je sudbenost bila u nadležnosti Kraljevskog županijskog sudbenog stola za područje Zagrebačke županije. Međutim, izgleda da se ta odredba nije sprovodila, jer je Dvorska kancelarija naredila već 1862. godine da se u svakoj županiji osnuje posebni županijski sudbeni stol neovisno od županijske uprave. Županijska skupština bila je sastavljena od punoljetnih, samostalnih i neporočnih muškaraca koji su bili zemljoposjednici i plaćali realni porez barem u iznosu od 50 forinti ili su bili registrirani kao tvorničari, trgovci ili brodovlasnici, a plaćali porez barem 40 forinti, niže svećenstvo barem 5 forinti zemljarine ili dohodarine, te osobe koje su diplomirale na sveučilištu ako su platili barem 10-20 forinti dohodarine. 6 Sabornik zakonah i naredabah, valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, Zagreb 1861. 91