ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)

Strana - 86

Antun Brajković. Institucije državne vlasti u Istri (1848-1918). Arhivski vjesnik. 34-35 (1991-1992). 35-36. str. 65—88. Zaključci Zemaljskog školskog vijeća mogli su se donijeti samo ako je sastanku pribivala većina članova, te ako je za zaključke glasala većina. U slučaju istog broja glasova predsjedavajući je imao pravo donošenja odluke, a ako je smatrao da su zaključci u suprotnosti s postojećim zakonima, mogao je donesene zaključke privremeno suspendirati od izvršenja. Žalbe protiv odluka Zemaljskog školskog vijeća mogle su se podnositi ministru za vjeroispovijesti i prosvjetu. Za neposredni utjecaj na pitanja didaktičko-pedagoške prirode, obavljajući povremeni nadzor, rukovodeći ispitima, nadzirući rad uprava škola, te mjesnih i kotarskih školskih vijeća, itd., nadležni su bili ponajprije zemaljski školski nadzornici, kojima je ministar za vjeroispovijesti i prosvjetu davao potrebne upute za rad. Ovi su nadzornici svoje izvještaje trebali slati Zamaljskom školskom vijeću, koje ih je proslijeđivalo ministru za vjeroispovijesti i prosvjetu. U nekim slučajevima zemaljski školski nadzornici mogli su svoje izvještaje slati izravno navedenom ministru.

65 Zemaljsko školsko vijeće za markgrofoviju Istru nakon utemeljenja prema Zakonu od 16. ožujka 1869. godine započelo je s radom 1. kolovoza 1869. godine, te su od toga dana pa nadalje poslovi viših školskih vlasti i viših (biskupijskih) školskih nadzornika prešli u djelokrug nadležnosti ovog vijeća. Budući da je prema Carskom patentu od 9. travnja 1916. godine umjesto Zemaljske vlade imenovana Zemaljska upravna komisija

67 moglo bi se zaključiti da je time prestalo postojati i Zemaljsko školsko vijeće i sva ostala kotarska i mjesna školska vijeća. Da li je to vijeće postojalo do kraja austrijske vladavine u Istri, nisam mogao utvrditi. Međutim, može se pretpostavljati da je neki vid školske uprave postojao do kraja rata.

68 5. Ostali upravni organi Na kraju ovog rada bit će ukratko prikazani i neki drugi organi vlasti da bi se stekla cjelovitija slika sveukupne organizacije vlasti u Austrijsko-ilirskom primorju odnosno u Istri. U vojnim je poslovima pokrajina Primorje spadala pod vojnu komandu u Trstu, odnosno pod Glavno vojno zapovjedništvo u Grazu. Nakon 1830-1831. godine u Trstu je postojala Carsko-kraljevska komorska (financijska) uprava za Primorje i Dalmaciju, koja je bila neposredno povezana s Dvorskom komorom u Beču. U samom Primorju postojale su kotarske komorske uprave u Gorici, Trstu i Kopru. Kotarska 65 BOLE 10, 1869, str. 35-38. 66 BOLE 17, 1869, str. 72. Nakon 1. kolovoza 1869. godine su naravno utemeljena i kotarska te mjesna školska vijeća. 67 Milanović, n. dj. knj. II, str. 163. 68 Korlević, vidi bilješku br. 32; O školstvu vidi Milanović, n. dj. knj. I, str. 285-300, te knj. II, str, 341-395. Talijanski je naziv bio "consiglio scolastico provinciale". U svezi s registraturom i registraturnom gradom korisno je pogledati LRGB1 63, 1855, str. 161-164. 86