ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)
Strana - 78
Antun Brajković. Institucije državne vlasti u Istri (1848-1918). Arhivski vjesnik, 34-35 (1991-1992), 35-36, str. 65—88. 3. Pravosuđe 3.1. Pravosuđe od 1848-1850. godine Organizacija pravosuđa u Istri, nakon promjena od 1814-1818. godine ostala je nepromijenjena sve do 1850. godine. U tom je razdoblju pravosuđe bilo usko povezano s upravnim organima, tj. u prvoj instanci kotarski su komesarijati uz upravne poslove obavljali i neke pravosudne poslove. 45 Kotarski su komesarijati u građanskim sporovima bili sudovi prvog stupnja. S tim u svezi ni kotar Belaj, kao područje patrimonijalne uprave, nije bio izuzetak do 1848. godine. Međutim, kotarski komesarijat u Rovinju nije obavljao poslove ni građanske ni krivične sudbenosti, jer je za kotar Rovinj te poslove obavljao gradski i zemaljski sud, koji isto tako djeluje i kao okružni krivični sud i kao privilegirani sud za plemstvo i kler u prvom stupnju sudbenosti u građanskoj i krivičnoj nadležnosti za kotareve: Buje, Poreč, Rovinj, Vodnjan, Pula, Krk, Cres, Lošinj, Labin, Belaj, Pazin, Motovun i Buzet. Naime, kod krivične sudbenosti carsko- kraljevski komesarijati u navedenim su kotarevima obavljali samo neke prethodne istražne poslove. Gradski i zemaljski sud u Trstu obavljao je sudbenost za grad Trst, opću krivičnu sudbenost za kotareve Volosko, Podgrad Piran i Koper te sudbenost građanske i krivične nadležnosti za plemstvo i kler navedenih kotareva. Sudbenost prvog stupnja u građanskim sporovima obavljali su dakle kotarski komesarijati te gradski sudovi u Trstu i Rovinju za svo stanovništvo osim svećenstva i plemstva, a zemaljski sudovi u Trstu i Rovinju, kao privilegirani sudovi, građansku i krivičnu sudbenost za plemstvo i svećenstvo te krivičnu sudbenost za ostali dio stanovništva. 46 Drugostepeni sud u građanskoj i krivičnoj sudbenosti za cijelo Austrijsko-ilirsko primorje bio je Prizivni sud u Klagenfurtu; sud trećeg stupnja bio je Vrhovni sud u Beču. Zemaljski sudovi u Trstu 1 Rovinju, uz funkciju gradskih, privilegiranih okružnih krivičnih sudova, bili su istodobno i trgovački, mjenički i pomorski sudovi. Za sporove u rudarstvu za čitavo Austrijsko-ilirsko primorje bio je nadležan Rudarski sud u Ljubljani. 46 Veoma dobra obrada i iscrpan prikaz općina nelazi se i kod Milanovića, n.dj. knj. II, str. 166-296, dr. Ivana Zuccona, Zbirka zakona potrebitih u javnom životu u Istri i drugdje, knjiga prva, Pula, 1911. te u izdanju "Cadastre National de l'Istrie d'apres le Recensement du 1 er Octobre 1945", Edition de lTnstitut Adriatique, Sušak, 1946. Tu su posebno zanimljive karte o administrativnoj podjeli, posebno stanje u Istri 1910. godine, jer ono predstavlja stanje od 1868-1918. godine (s nekim manjim izuzecima!). 45 Stulli, n. dj. str. 16 46 Isto, str 19, 20. 78
