ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)

Strana - 67

Antun Brajković, Institucije državne vlasti u Istri (1848-1918). Arhivski vjesnik, 34-35 (1991-1992), 35-36, str. 65—88. Od 1850. do 1854. godine Okružje je imalo i okružnu vladu te okružno zastupstvo. Međutim, ti su organi raspušteni 30. rujna 1854. godine.

2 Carskom odlukom od 15. rujna 1852. godine pobliže su određene nadležnosti kotarskih i okružnih organa te namjesništva. Kao što je Namjesništvo bilo najviša upravna vlast u stanovitoj pokrajini za poslove političke i redarstvene vlasti općenito, za poslove bogoštovlja, prosvjete, trgovine, obrta, poljodjelstva, građevinarstva, za javne zgrade, cestogradnju, melioraciju, tj. za poslove koji nisu spadali u djelokrug zemaljske financijske uprave ili nekog drugog zemaljskog organa, tako je okružno poglavarstvo bilo nadležno za iste poslove na svom teritoriju obavljajući rukovodeću, nadzornu i izvršnu funkciju nad kotarskim organima. Okružje je, nadalje, bilo posredni organ i između kotareva i zemaljske porezne uprave.

3 Okružje je u prvoj instanci postupalo i odlučivalo o onim predmetima koji su mu izričito pripadali kao izvršnoj i upravnoj vlasti, tj. u poslovima redarstva, poljodjelstva, novačenja, regrutacije, prijevoza i smještaja vojske, ako nisu izričito spadali u djelokrug višeg organa, te u ostalim poslovima u drugoj instanci, kada je javni interes tražio hitan postupak ili odluku u svezi s pristiglom žalbom ili pritužbom. Okružna je vlast, nadalje, bila nadležna za održavanje mira, sigurnosti, javnog reda i za odgovarajuću objavu i provedbu zakona, naredbi i odluka, te da s tim u svezi u slučaju potrebe upotrijebi i prisilna sredstva. Osim toga, prema ovlasti utvrđenoj u istoj carskoj odluci od 15. rujna 1852. godine, okružna vlast je odlučivala I o dobrotvornim akcijama, u nekim slučajevima i o podjelama zemljišnih posjeda, o krčenju šuma, o dodjeli oružnih listova i dozvola za lov, itd. U sudbenoj nadležnosti, gdje nije imalo samostalni djelokrug rada, nadležnost Okružja se u pravilu ograničavala na poslove provjere i nadzora poslovanja mješovitih kotarskih organa, vođenja zemljišnih knjiga, poslova u svezi sa siročadi, poslovanja s imovinom, poslova u svezi s ostavinskim raspravama te stanjem zatvora i zatvorenika. U poslovima oporezivanja, blagajne i računovodstva, prema navedenoj carskoj odluci, Okružje je imalo djelomičnu nadzornu i djelomično izvršnu vlast nad kotarskim i općinskim organima. Pod izvršnu vlast spadalo je određivanje poreza na stanarine, na kategorije kuća, na zarade i prihode, te pravo naredbe i nadzora nad prisilnom naplatom poreza i pristojbi.

4 Djelokrug rada Okružja, koji je bio propisan 15. rujna 1852. godine stupio je na snagu 30. rujna 1854. godine, pa je navedenu nadležnost Okružje imalo do ukinuća, tj. do 15. studenog 1860.

5 2 Allgemeines Reichs-Gesetz- und Regierungsblatt für das Kaiserthum Oesterreich, Reichs-Gesetz-Blatt für das Kaisertnum Oesterreich (u nastavku skraćeno RGBl); RGBl 170, 1849, str. 221-222: RGBl 232, 1854, str. 935. 3 Landes-Regierungs-Blatt für die Stadt Triest sammt Gebiet und das Küstenland (skraćeno LRGB1), 20, 1853, str. 86-96. 4 Isto. 5 RGBl 232, 1854 i RGBl, 395, 1860. Vidi i Stulli, n. dj. str. 34, 35, 38, 39. 67