ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)
Strana - 166
Deana Kovačec. Carsko kraljevsko glavno zapovjedništvo u Zagrebu kao krajiška zemaljska upravna oblast. Arhivski vjesnik. 34-35 (1991-1992). 35-36. str. 165-172 te institucije. Carsko kraljevsko glavno zapovjedništvo u Zagrebu, poznatije pod imenom Zagrebačka generalkomanda, nastavlja djelovanje Ujedinjene Bansko-Varaždinsko-Karlovačke generalkomande. Proces militarizacije nove Krajine pukovnijskog tipa završen je tek u drugoj polovici 18. stoljeća osnivanjem nekoliko novih središnjih ustanova. Tako je 1765. godine osnovano Glavno krajiško nadzorništvo sa zadaćom da uredi krajišku upravu. Glavno nadzorništvo obuhvatilo je Karlovačku. Varaždinsku. Bansku i Slavonsku krajinu. Godine 1783. ujedinjene su Banska i Varaždinska generalkomanda u novu Ujedinjenu generalkomandu sa sjedištem u Zagrebu. 1786. godine osnovana je jedinstvena Generalkomanda za Karlovačku, Bansku i Varaždinsku krajinu, također sa sjedištem u Zagrebu. Zajedno s političkim promjenama, mijenjat će se u slijedećim desetljećima i njen djelokrug, nekoliko puta. Tek 1848. godine Zagrebačka generalkomanda objedinit će, pod zapovjedništvom generala baruna Josipa Jelačića, cjelokupnu Hrvatsku i Slavonsku vojnu krajinu. Godine 1850. djeluje Hrvatsko-slavonsko-dalmatinska vojna i građanska uprava (Militär-und Civil Gouvernement für Croatien, Slavonien und Dalmatien) na čijem čelu se i dalje nalazi general Jelačić kao vojni i civilni guverner. 1 Istovremeno je Jelačić i ban Civilne Hrvatske. Godine 1855. ukida se spomenuta Hrvatsko-slavonsko-dalmatinska vojna i građanska uprava, te se na području ujedinjene Hrvatsko-slavonske vojne krajine od 1856. godine ponovo uspostavlja Carsko-kraljevsko glavno zapovjedništvo u Zagrebu za Hrvatsku i Slavoniju te za Hrvatsko-slavonsku vojnu krajinu (K. K. Generalkommando zu Agram für Croatien und Slavonien, dann für die croatisch-slavonische Militärgrenze 2 ). Na čelu ovog Glavnog zapovjedništva nalazi se general Mollinary koji je bio glavnozapovjedajući general i u trenutku osnivanja prve Zagrebačke generalkomande. Unutrašnja organizacija koja je tada provedena u Glavnom zapovjednišvu krajiške uprave (Grenzverwaltung), u najhitnijim crtama bit će ponovo preuzeta 1871. godine kada će C.k. glavno zapovjedništvo u Zagrebu postati Krajiška zemaljska upravna oblast. Ova organizacija trajala je samo godinu dana, jer već 1857. godine ban Jelačić je ponovo guverner i glavnozapovjedajući general reorganiziranog Zemaljskog glavnog zapovjedništva u Zagrebu za Hrvatsku i Slavoniju (Landes-General-Kommando für Croatien und Slavonien zu Agram 3 ). Barun Josip Jelačić ostat će sve do svoje smrti i glavnozapovjedajući general Hrvatsko-slavonske vojne krajine, kao i ban Civilne Hrvatske. Nakon njegove smrti, na oba položaja naslijedit će ga general barun Josip Šokčević. U doba Austro-ugarske nagodbe 1867. godine ponovo se vraća prvobitno ime C.k. glavnog zapovjedništva u Zagrebu za Hrvatsku i Slavoniju (K.K. Generalkommando zu Agram für Croatien und Slavonien 4 ). Umirovljenog generala J. Šokčevića naslijedit će 28. lipnja 1887. godine na položaju zapovjednika Vojne krajine i Glavnog zapovjedništva u Zagrebu general Ludwig Gablenz. Dvije godine kasnije 1 Militär-Schematismus, Beč 1844. 2 isto, Beč 1856. 3 isto, Beč 1857. 4 isto, Beč 1867. 166
