ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)

Strana - 152

Rainer Egger, Dvorsko ratno vijeće i Ministarstvo rata kao središnji upravni organi Vojne krajine. Arhivski vjesnik, 34-35 (1991-1992), 35-36. str. 139-155 pripadao državnom i konferencijskom ministarstvu, između Dvorskog ratnog vijeća i cara. Arhiv ovog "ministarstva rata nadvojvode Karla", obuhvaća danas 166 kutija (s protokolima i kazalima). Sadrži stoga vrlo važne dokumente za povijest vojske, a jednako i Vojne krajine. Dvorsko ratno vijeće ostalo je i dalje unutar ovog Ministarstva, sam nadvojvoda bio je njegov predsjednik do 1805. godine. Godine 1801. podijeljeno je Dvorsko ratno vijeće na četiri glavna ravnateljstva (glavno vojno ravnateljstvo: G, glavno krajiško ravnateljstvo: B, glavno topničko ravnateljstvo: K i glavno građevinsko ravnateljstvo: N) te na ekonomski i pravosudni departman koji su registraturno bili potpuno odvojeni jedni od drugih. Dotadašnje vođenje protokola je napušteno, umjesto protokola vođen je za svaki spis referentni list (list referade) koji je odlagan prema departmanu. Ovi fascikli (danas kutije) označeni kao "Protocolla" nisu nažalost u potpunosti sačuvani, ali sačuvani izvodi iz spisa pružaju ipak donekle nadomjestak za škartirane spise. Godine 1803. došlo je ponovo do nekih izmjena, departmani su objedinjeni u tri grémiuma, departman B ušao je u političko-ekonomski gremij, a njegov djelokrug prostirao se "kao i do sada na sve vojne, crkvene, političke i ekonomske poslove u Vojnoj krajini. Samo u pitanjima stanja oficirskog kadra u krajiškim pukovnijama mora u svakom trenutku postojati suradnja s vojnim departmanom. Poslovi zdravstva i u Krajini kao i u Galiciji pripadaju također ovoj referadi."

38 U prosincu 1809. godine dobilo je Dvorsko ratno vijeće ponovo pravo neposrednog izvještavanja cara, a u veljači 1810. godine sve ostale nadležnosti ministarstvo, koje je postojalo do kraja 1814. godine kao savjetodavni organ cara. Zajedničko vođenje kazala preuzeto je ponovo 1809. godine, dok su, pak, Protocolla zadržana. Suhoparni urudžbeni zapisnici i popisi izlučenih spisa spadaju u neophodnu pomoć pri radu. Odlaganje spisa vodilo se od 1802. godine prema rubrikama i departmanima. Od 1805. godine postoji pri Dvorskom ratnom vijeću i jedan prezidijalni ured koji je bio nadležan za važne personalije, te tajne vojne i političke predmete. Odlaganje spisa koji su bili provedeni kroz protokole i kazala, vršilo se isprva prema rubrikama, a od 1819. do 1848. godine brojčano. Prezidijalni spisi Glavnog krajiškog ravnateljstva odlagani su od 1807. do 1809. godine zasebno, međutim nedostaju njihove vlastite uredske knjige. Na čelu Glavnog krajiškog ravnateljstva nalazio se od veljače 1806. do kolovoza 1809. godine carev brat, nadvojvoda Ludvig Josip. Osim već spomenutih spisa, o njegovoj djelatnosti nije sačuvan nikakav poseban fond.

39 U travnju 1803. godine pozvan je nadvojvoda u Povjerenstvo za organizaciju Vojne krajine "tako da bi se isti točno upoznao s duhom novog krajiškog sustava koji se uspostavlja, te se osposobio za krajiškog nadzornika.' Povjerenstvo je djelovalo do kolovoza 1805. godine, njegova djelatnost nalazi odraza u različitim izvještajima upućenim KA, Militär - Impressen br. 493. KA, HKR - Präsidialbüro, kutije 8. 9, 10, 12, 13, 14, 15, 18, 19. KA, HKR 1803 B 3 - 88. 152