ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)

Strana - 128

Ivan Pederin, Organi Austrijskog nadzora nad tiskom u Dalmaciji poslije 1848. Arhivski vjesnik, 34-35 (1991-1992), 35-36, str. 121-138 zbog velikog broja nepismenih pa su tako i prihodi listova bili niski. Dakako, za pokretanje književnih časopisa nije više bilo sredstava. Borba stranaka trajala je u Dalmaciji do 1914. Drugačije je bilo u sjevernoj Hrvatskoj gdje su stranačke borbe izgubile oštrinu Nagodbom 1868. pa je iste godine pokrenut "Vienac" koji je počeo izlaziti 1869. kao list koji će književnim sredstvima osvijestiti narod, točnije "inteligenciju".

10 Taj časopis stekao je pretplatnike i suradnike u Dalmaciji pa je odigrao ulogu i dalmatinskog književnog časopisa u doba kad u Dalmaciji takav časopis nije izlazio.

11 Karl Giskra, inače liberal,

12 brinuo se sa svoje strane o vladinom listu u Dalmaciji - "Awisatore dalmato", pa je pisao namjesniku - podmaršalu, vitezu von Wagneru 18. studenog 1868. (508, IX

2/2 1807) da list u svom sadašnjem obliku ne odgovara svrsi, no da je vladin organ ipak potrebit. Troškovi izdavanja bili su visoki, honorar uredniku iznosio je 1 200 fl., administratoru 367,50 fl., tiskanje je koštalo 3 832 fl. godišnje, trošak za list 5 620 fl. Prihodi od prodaje i oglasa iznosili su 2 000 fl. pa je država morala dati čak 3 620 fl. što je bilo mnogo za blagajnu države u krizi, a državna vlast nikad nije velikodušna kad daje novce iz svoje blagajne. U pismu od 8. svibnja 1869. (508 IX

2

/2 1807) Giskra je predlagao reformu tog lista pa je smatrao da on treba objavljivati članke o unapređenju trgovine i industrije, dakle - narodnog gospodarstva. Bilo je to vjerovatno prvi put da se taj termin pojavljuje kao ozbiljni zahtjev u rječniku austrijske državne uprave, a on će se u buduće sve više čuti i sve više će potiskivati ideal slobodne konkurencije.

13 List bi trebao objavljivati članke na talijanskom, hrvatskom i njemačkom i to bez prijevoda, urednik bi morao biti vladin činovnik u Zadru, profesor Pietro Pagani. Ovo pismo nam kaže da je austrijska vlast u odnosu prema vladinom novinstvu stvorila i razvila ideologiju neomerkantilističkog etatizma, gledajuću ulogu države kao čimbenika koji će preuzeti inicijativu gospodarskog i industrijskog razvitka i time ojačati državu kao zatvorenu tvorevinu u suprotnosti i suparništvu s drugim državama. Put prema I. svjetskom ratu bio je u ideološkom pogledu otvoren. No državi je nedostajala snaga, i prema tome osornost držanja, pa je vladin list bez mnogo uspjeha tražio u Trstu urednika, o čemu je K.K. Küstenland-Staatthalterei u Trstu izvjestila namjesnika u Zadru 9. svibnja 1869. (515, IX

2

/2 523 i 646, pa 1389) jer vlast nije mogla ponuditi uredniku bolju plaću, a ministar predsjednik, grof Potocki jedva je 22. lipnja 1870. poslao voditelju Namjesništva, Sektionschefu barunu von Fluck, 905 guldena dotacije za taj list. Ante Kuzmanić koji je, tada već star, privremeno 10 Ivan Pederin, Njemačka književnost u hrvatskom časopisu "Vijenac" (18691903), Zadar, 1977, dis. 11 Isti, More i Jadranska Hrvatska u časopisu "Vijenac" (1869-1903), Adriatica maritima Zavoda JAZU u Zadru, 4 (1986) 12 Erich Zöllner, Geschichte Österreichs, Von den Anfängen bis zur Gegenwart, Wien,

5 1974, str. 406. 13 Ideal slobodne trgovine blijedi poslije Napoleonskih ratova, a osobito potkraj stoljeća, Friedrich Lütge, Deutsche Sozial- und Wirtschaftsgeschichte, Ein Überblick, Berlin-Göttingen-Heidelberg, 1952, str. 355. 128