ARHIVSKI VJESNIK 35-36. (ZAGREB, 1992.)
Strana - 116
Stjepan Sršan, Upravne općine 1848-1918. - Struktura, poslovanje, značenje. Arhivski vjesnik, 34-35 (1991-1992), 35-36, str. 109-119 18. Očevidnici za dohodarske prekršaje, očevidnici globa i naknade pristojbi. 19. Iskazi i očevidnici ovrha radi izravnih poreza i javnih daća, knjiga pljenidbi i ovrha, popis poreznih zaostataka, iskaz palih u stečaj i slično. Uz gornje "podserije" ili grupe poslova postojali su i određeni spisi. Kod pojedinih potreba postojali su još poneki poslovi i njihova prateća dokumentacija. Treba ipak naglasiti da svaka upravna općina nije morala imati baš sve gore navedene "odbore ili odjele", što je zavisilo od veličine općine i njenih potreba. Već iz gore nabrojenog vidi se da je općinska uprava bila dobro uređena i primjerena potrebama jedne prave općine, kakve su danas, ali na nivou općine a ne više sela. Jer današnja sela su izgubila nekadašnji status samouprave te se uklopila u nove vidove (poduzeća, gradovi - općine, mjesni uredi, matična služba i drugo). III. Arhivska građa upravnih općina 1) Značenje arhivske grade upravnih općina Već kod pregleda organizacije poslovanja (registrature) arhivske građe upravnih općina vidljiv je osnovni sadržaj same dokumentacije. A prema svojem statusu upravne općine bile su osnovni, i najniži oblik uprave (samouprave), gdje se odvijao prvi stupanj organiziranosti određenog stanovništva na teritorijalnoj osnovi radi obavljanja zajedničkih poslova u skladu zakona. Istina, mnogo toga što je stvarala općina našlo se sumarno iskazano u godišnjim ili kontrolnim izvještajima u kotarskoj oblasti ili nekim drugim institucijama (statistički ured, zdravstvene, školske, vjerske i si. ustanove). Građa upravnih općina dragocjen je i važan lokalni izvor, s tim što kod nje treba izvršiti odabir i svesti je na racionalnu mjeru. Kod toga nam treba biti jedan od važnih kriterija opća sačuvanost građe upravnih općina i podataka. Svakako da će u nedostatku drugih izvora dobro poslužiti i drugorazredna građa. Mislim da smo mi do sada malo posvetili pažnje izučavanju naših sela, života i prilika u njemu, u prvom redu zbog nedovoljno sačuvane građe kao i problema sastavljanja jedne sinteze i zaključaka zbog manjka analitičkog sagledavanja stanja na terenu. Kada kažemo daje grade upravnih općina od 1848-1918. g. malo sačuvano, onda ono što je ostalo postaje još značajnije. Svakako da su zapisnici sjednica općinskog odbora, školskog, veterinarskog, zdravstvenog i nekih drugih vrlo zanimljivi za povijest mjesta kao i za život i opće stanje u našim selima, baš u vrijeme nastanka građanskog društva, industrijalizacije i radničkog pokreta. Što je bilo u našim selima, s našim agrarom, seljacima, stočnim fondom i drugim, uglavnom znamo iz općih zakonskih propisa, sumarnih izvještaja ili statističkih podataka, a ne iz analize stanja na terenu. Dakako, u usporedbi sa stanjem i ulogom današnjih mjesnih ureda, grada upravnih općina i rad upravnih općina daleko je više imao i upravnih i samoupravnih mogućnosti, te su one bile osnovne stanice u nizu upravnog organiziranja političke, ekonomske, kulturne i druge vlasti. 116
