ARHIVSKI VJESNIK 33. (ZAGREB, 1990.)

Strana - 56

Davorin Eržišnik, Preorjentacija rada u vanjskim službama Republike Hrvatske. Arhivski vjesnik, 33 (1990), 34, str. 49—55. Osim toga, kako je i broj registratura znatno smanjen, veća pažnja može se tada posvetiti uređivanju evidencije, izradi zbirnih elaboracija prema grupacijama itd. Stalna briga također, ostat će i usklađivanje lista s promjenama. d/ Ne zanemarujući svoje najažurnije zadatke, kao i ostale redovne (evidencije i briga za arhivsku građu u privatnom vlasništvu), ta bi preorjentacija morala dobiti svoje mjesto i u godišnjim planovima. Drugim riječima, preorjentaciju bi trebalo ostvariti na račun redovnih općih pregleda. Budući da se tu radi o najvećem fondu vremena, program preorjentacije ostvario bi se bez većih posljedica. Planiranje rada u tom prijelaznom razdoblju obuhvatilo bi tri osnovne grupe zadataka: — program preorjentacije, kako je obrazložen, — najažurniji zadaci (kontrola nad izlučivanjem, organizacione promjene), — redovni zadaci (evidencije i briga za arhivsku građu u privatnom vlasništvu). Da se kontinuitet veza s imaocima ne bi potpuno izgubio, redovni pregledi — kao četvrta — zadržali bi se, ali uz dva uvjeta. Prvi, da se njihov broj smanji na minimum, a drugi da se obave kod onih imaoca kod kojih je to najpotrebnije (ako obilasci nisu vršeni u dužem vremenskom razdoblju). Kako je na temelju kategorizacije broj registratura ionako smanjen, niti smanjen broj obilazaka — barem u tom razdoblju — ne bi se bitno osjetio. S obzirom na vremenski fond, omjeri u njegovu angažiranju bili bi sljedeći: — 50% za program preorjentacije — 20% za najažurnije poslove — 15% za ostale redovne poslove — 15% za redovne preglede. Takav odnos između najvažnijih zadataka trebalo bi zadržati samo do dovršenja programa preorjentacije. Nakon toga, redovni opći pregledi — ali na kvalitetno novoj osnovi — zauzeli bi svoje nekadašnje mjesto. 56