ARHIVSKI VJESNIK 33. (ZAGREB, 1990.)

Strana - 32

Ružica Kolarević-Kovačić — Petar Strčić, Prijedlog Ivana Bojmičića o nazivu i položaju Zemaljskog arhiva (1921). Arhivski vjesnik, 33 (1990), 34, str. 31—37. ' stručnjaci su počeli razmišljati i o bržem razvoju arhivske službe općenito. O svemu tome osobito je razmišljao Ivan Bojničić, 'ravnatelj spomenutog Arhiva. Ivan Bojničić ipl. Kninski rođen je u Valpovu 24. prosinca 1858., a umro je u Zagrebu 11. lipnja 1925. godine. Školovao se u Osijeku i Budimpešti, gdje je studirao pravo i filozofiju, a bavio se i poviješću. Doktorirao je 1880. godine (tema: »Krivotvorenje isprava u srednjem vijeku«). Bio je pristav Arheološkog imuzeja, lektor mađarskog jezika na Filozofskom fakultetu, arhivar (zapravo: arhivist). Istodobno je bio izvanredni profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta — sve u Zagrebu. Posebno se bavio pitanjima arhivistike i uređenja arhiva, pa je već 1885. god. bio imenovan članom povjerenstva za uređenje iKr. zemaljskog arhiva u Zagrebu, a od 1892. god. postaje i njegovim ravnateljem. Bavio se i politikom te je bio zastupnik Hrvatskog Sabora, a posvetio se i izdavačkoj djelatnosti pa je bio utemeljivač-urednik ^Kroatische Revue«, »Glasnika društva umjetnosti«, »Vjesnika Kr. hrv. slav. dalm. zemaljskog arhiva« itd. Osobito se zanima za numizmatiku, epigrafiku, genealogiju, heraldiku, hrvatsku povijest te povijest općenito. Prvu raspravu objavio je 1878. god. (»Povijest, oblik i uporaba prstenja kod starih naobraženih naroda«). Najopsežnije djelo heraldičke i genealoške naravi grbovnik plemstva Hrvatske i Slavonije izašlo mu je u Niirnbergu godine 1899., pod naslovom »Der Adel von Kroatien und Slavonien« kao četvrti svezak, trinaesti odjel serije poznate pod zajedničkim nazivom: »J. Siebmacher's Wappenbuch«. Bavio se i prevođenjem, a također bio je općenito društveno aktivan te je npr. bio tajnik i potpredsjednik »Društva umjetnosti« u Zagrebu, Hrvatskog arheološkog društva, bio je osnivač masonske lože »Hrvatska vila« u Zagrebu. Osobito je zaslužan za razvoj Kralj, zemaljskog arhiva — danas Arhiva Hrvatske.

2 U kraćem elaboratou upućenom Predsjedništvu Kr. hrvatsko-slavonske zemaljske vlade u Zagrebu 1921. god.

3 o »Nazivu i položaju zemaljskog arhiva«, Bojničić zapravo detaljnije analizira stanje Kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arhiva,

4 te nekih drugih ar2 Deželić, Velimir. Bojničić Kninski pl. Ivan. U: ZNAMENITI I ZASLUŽNI HRVATI. Zagreb, 1925., 32; Dr. Ivan pl. Bojničić Kninski 1858—1925. VJESNIK KR. DRŽAVNOG ARHIVA. Zagreb, 2, 1926, 1—12; Novak, V. Bojničić Ivan dr. U: Stanojević St. NARODNA ENCIKLOPEDIJA SRPSKO-HRVATSKO-SLOVENACKA (Dalje citirana: NARODNA ENCIKLOPEDIJA). Zagreb 1, 247—248; Antoljak, Stjepan. Bojničić Ivan pl. Kninski. U: HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA. Zagreb, 1942, 3, 16; Isti: Bojničić Ivan. U: ENCIKLOPEDIJA JUGOSLAVIJE. Zagreb, 1982, 2, 39; Švab, Mladen. Bojničić Ivan. U: HRVATSKI BIOGRAFSKI LEKSIKON. Zagreb, 1989, 2, 99—100. 3 Kopija ovog kraćeg elaborata se nalazi u Registraturi Arhiva Hrvatske pod br. 100 (od 25. lipnja 1921), kut. 22 i donosi se u Prilogu 1. 4 O Arhivu Hrvatske vidi literaturu u: ARHIVSKI FONDOVI I ZBIRKE U SFRJ SR HRVATSKA. Beograd, 1984., 54. 32