ARHIVSKI VJESNIK 33. (ZAGREB, 1990.)

Strana - 144

UDK 940(=497.13) (497.16) Krpan, Stjepan: HRVATI U BANATU Autor govori o malo poznatijim pripadnicima hrvatskog naroda u Banatu, povijesni osvrt na njihovo doseljavanje i razvoj, na veze s matičnim narodom u Hrvatskoj, na njihove crkvene i školske prilike. Oni su uglavnom kajkavci i štokavci. Prema općem šematizmu katoličke crkve u Jugoslaviji danas se misi i propovijeda na hrvatskome u Zrenjaninu, Boki, Neuzini, Opovu, Perlezu, Beloj Crkvi, Ivanovu, Pančevu i Starčevu. Arhivski vjesnik, 33 (1990) sv. 34, str. UDK 940:792 »DUBROVNIK« Ficović, Ivo: DUBROVAČKO KAZALIŠTE U DOBA FRANCUSKE OKUPACIJE Francuske okupacione vlasti su odlučile da dvoranu Velikog vijeća Dubrovačke Republike preurede u kazalište. Po maršalu Marmontu, kojemu je Napoleon dodijelio titulu Vojvoda od Dubrovnika (Duc de Raguse), kazalište je nazvano Vojvodsko kazalište (Théâtre Ducal). U radu se prvi put daje detaljan opis ovog kazališta koje je bilo u upotrebi do 1817. god. kada je požar uništio cijelu zgradu Velikog vijeća. Arhivski vjesnik, 33 (1990) sv. 34, str. UDK 930.25(084.14) Pajalić, Dubravko: NOVIJA SVJETSKA ISKUSTVA U ZAŠTITI NEKONVENCIONALNE ARHIVSKE GRAĐE Autor razmatra problem zaštite nekonvencionalne arhivske građe, osobito strojno-čitljivih dokumenata, u četiri zemlje: SAD, Kanadi, Francuskoj i SSSR-u. Naročitu pažnju posvetio je prikazu tehnika preuzimanja, metodama vrednovanja i odabiranja strojno-čitljivih dokumenata, unutrašnjoj organizaciji arhivskih odjela koji se bave novom arhivskom građom te aspekte obrazovanja za zaštitu novih arhivskih materijala. Odabrana su reprezentativni nacionalni arhivi poput National Archives u SAD, arhivski centar u Fontainebleauu, Francuska, Nacionalni arhiv u Ottawi, Kanada te pojedini arhivi u SSSR-u. Ukratko je prikazan i historijat bavljenja novim arhivskim materijalima u tim zemljama. Arhivski vjesnik, 33 (1990), sv. 34, str. UDK 940.1(497)636.3 Matkovski, Aleksandar: STOČARSKI DANAK — FILURIJA Stočari — vlasi s velikim brojem ovaca plaćali su svoje feudalne obveze tvorskoj državi ili posjednicima hasova u paušalnom iznosu — filuriju, dajući određeni broj ovaca i vršeći vojne i druge usluge. Filurija je bila osnovna vlaška dažbina i zamjena svim redovnim i izvanrednim dažbinama koje su inače bile obvezne za raju. Inače, filurija je imala i druga značenja o kojima autor daje podatke. Arhivski vjesnik, 33 (1990), sv. 34, str.