ARHIVSKI VJESNIK 33. (ZAGREB, 1990.)

Strana - 144

In memoriam. Arhivski vjesnik, 33 (1990), 34, str. 143—144. otkriva kao staložen stručnjak, aktivan i objektivan promatrač te analitičar povijesnih zbivanja i procesa, s jasnom i naglašenom linijom otkrivanja i valorizacije hrvatskih, odnosno jugoslavenskih vrednota u prošlosti koje su bile posve zanemarene u talijanško-talijanskoj historiografiji do 1945. godine, a u jugoslavenskoj jedva doticane. Dr. Danilo Klen je s veoma velikim znanstveno-istraživačkim uspjehom prodro u srednjovjekovne i novovjekovne društvene situacije Istre i Kvarnerskog primorja, pa i susjednih krajeva. Autor je (ili koautor) nekoliko stotina studija i drugih radova, među kojima i slijedećih dvanaest knjiga: »Neki dokumenti o svećenstvu u Istri između dva rata« (1955), »Privredno stanje Rijeke u doba Ilirije. Prema suvremenim izvještajima Trgovinske komore« (1959), »Statuti, urbari, notari Istre, Rijeke, Hrv. primorja i otoka. Katalog izložbe« (1968), »Fratrija, feud opatije sv. Mihovila nad Limom u Istri i njegova sela (XI

—XVIII. st.)« (1969), »Tvornica papira Rijeka« (1971; i na engleskom i njemačkom jeziku), »INA Rafinerija Rijeka 1882—1972« (Zagreb 1972; i na engleskom jeziku), »Sto godina riječke rafinerije 1882—1982« (1982), »Pazin« (1982), »3. Maj, složena organizacija udruženog rada brodograđevne industrije, Rijeka« (1984), »Šćavunska vesla. Galije i galijoti na istočnoj obali Jadrana« (1986), »Povijest Rijeke« (1988) i »Pisma Petra I. Petrovića Njegoša« (1990). Autor je i koautor niza elaborata iz arhivske, muzejske, ekonomske, pravne i drugih oblasti života. Dobitnik je više priznanja, a među njima i dvije nagrade grada Rijeke, pa i one za životno djelo. Najveći dio opusa dr. Danila Klena već je valoriziran, a nova saznanja dao je i spomenuti znanstveni skup o njemu (u Zagrebu i Rijeci, 25—26. 6. 1990), uz izložbu radova dr. Klena. Ali, već sada se može reći da je od nas otišao jedan od najznačajnijih poslijeratnih historika Istre, Kvarnerskog primorja i Rijeke, pa i Zapadne Hrvatske u cjelini. Petar Strčić 144