ARHIVSKI VJESNIK 33. (ZAGREB, 1990.)

Strana - 122

Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 33 (1990), 34, str. 111—128. LA GAZETTE DES ARCHIVES, 141 1988. Neposredno uoči početka XI. međunarodnog kongresa arhiva u Parizu izišao je kao posebno izdanje 141. broj »La gazette des archives« u cijelosti posvećen suvremenom stanju francuskih arhiva i arhivistike. U predgovoru se ističe niz promjena nastalih u arhivskoj praksi nakon 1970. godine: noveliranje arhivskog zakonodavstva, intenziviranje izgradnje arhiva, pridavanje arhivima značaja kakvog još nisu nikad prije imali, nastanak tzv. »novih arhiva«, proboj informatike, promjene u strukturi korisnika te otvaranje arhivske službe prema javnosti. Časopis obrađuje skoro sve ove teme uz namjerno izostavljanje »novih arhiva« što je bila tema XI. kongresa i arhivskog graditeljstva o kojemu je Michel Duchein objavio u izdanju »Archives nationales« dvije poveće studije (Les bâtiments d' archives. Construction et équipements. Paris 1985. i Bâtiments d' archives. Vingt ans d' architecture française, 1965—1985. Paris 1986.). U ovom broju posebnu pažnju među ostalim privlače dvije slijedeće rasprave. Michel Duchein: »ZAKONODAVSTVO I ADMINISTRATIVNA STRUKTURA FRANCUSKIH ARHIVA« 1970—1988. Razmatra se razdoblje nakon 1970. godine, stoga što je prethodno već bilo obrađeno u poznatom Priručniku (Manuel d'archivistique. Théorie et practique des archives publiques en France. Paris 1970.) Nakon kraćeg osvrta na zatečeno stanje i upravno ustrojstvo arhiva navedene godine, autor posvećuje pažnju arhivskom zakonodavstvu iz 1979. godine i arhivskoj decentralizaciji iz 1983. Na ovo prvo nije se potrebno osvrtati s obzirom da je pravovremeno obrađeno u našoj literaturi. (Bernard Stulli: Uz novi Zakon o arhivima Francuske, Arhivski vjesnik, 1978—1979, XXI

—XXII, str. 375—382.) Administrativna decentralizacija Francuske iz 1981. godine uvjetovala je arhivsku decentralizaciju i s njom u vezi noveliranje zakonodavstva 1983. Osim četiri već postojeće vrste arhiva a to su Nacionalni arhiv (osnovan 1790),de partmanski arhivi (1796), komunalni arhivi (1790) i »autonomni arhivi pod kontrolom« (1979), zakon od 22. srpnja 1983. uvodi u petu kategoriju — regionalne arhive. Oni bi morali prikupljati i obrađivati građu nastalu radom pokrajinskih (regionalnih) vijeća te za javne službe i ustanove »čija se nadležnost obavlja izvan djelokruga departmana«. Međutim, ovi regionalni arhivi nisu još (do ljeta 1988.) započeli obavljanje djelatnosti koju im nalaže zakon iz 1983. Departmanski, komunalni i »autonomni« arhivi su zakonom iz 1983. bili podvrgnuti manjim izmjenama; jedino Nacionalni arhiv nije podlegao decentralizaciji. Direkcija francuskih arhiva obavlja i dalje svoju djelatnost kao upravno tijelo na području cijele Francuske, ali je decentralizacijom ta nadležnost nešto ograničena. Direkcija izravno upravlja Nacionalnim arhivom dok nad ostale četiri kategorije arhiva ima »znanstvenu i tehničku kontrolu« što je obavlja njezina tehnička služba, tri generalna inspektora i direktori arhivskih službi u departmanima. Autor poimenično nabraja što se sve podrazumijeva pod tom vrstom kontrole. U Francuskoj ne postoji razlika među pojmovima »records« i »archives« kao u SAD. Građa u nastajanju podvrgnuta je Direkciji francuskih arhiva prema istim pravilima kao i građa u arhivima. Radi djelatnog nadzora registratura osnovane su »misije« sastavljene od arhivista (konzervatora) Nacionalnog arhiva i osoblja koje pripada različitim ministarstvima. U okviru Nacionalnog arhiva djeluje »misijska sekcija« koja osigurava vezu među ministarstvima i velikim spremištem u Fontainebleau. Duchein zaključuje da bi u Francuskoj trebalo još mnogo učiniti glede zakonskog reguliranja, posebno u oblasti audovizuelnih arhiva, arhivske informatike, privatnih arhiva i profesionalnog formiranja arhivskog osoblja. Bruno Delmas: »TRIDESET GODINA ARHIVISTIČKE IZOBRAZBE U FRANCUSKOJ«. Svi koji su se ranije pripremali za rad u arhivima dobivali 122