ARHIVSKI VJESNIK 33. (ZAGREB, 1990.)

Strana - 114

Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 33 (1990), 34, str. 111—128. (Bonn 1971) predsjedava prvom djelu druge sjednice na temu »Arhivi i informatika«. God. 1972. bila je nova, pozitivna prekretnica u arhivističkoj djelatnosti F. Biljana. Poslije sastanka IK MAS-a 1972. u Budimpešti, na .kojoj je sudjelovao i Biljan, održan je u Moskvi 21. kolovoza 1972. izvanredni sastanak Stola, na kome je Biljan imenovan za prvoga predsjednika te Konferencije, nakon što je njome osamnaest godina rukovodio njegov osnivač akademik Ch. Braibant, generalni direktor francuskih arhiva i počasni predsjednik MAS-a. To je bio rezultat osobnoga arhivističkog autoriteta F. Biljana u svjetskim razmjerima — prvoga iz Hrvatske, odnosno iz Jugoslavije. Na toj je funkciji F. Biljan bio sedam godina, do 1979; ostao je za to vrijeme član Biroa i IK MAS-a ex officio. U isto doba, F. Biljan je na 7. kongresu arhiva (Moskva, 1972), na trećem plenarnom zasjedanju .podnio referat »Arhivska informativna sredstva u službi nauke«, koji je izazvao širok interes i značajno priznanje, sudeći po reakcijama panelista i diskutanata. 4. Prvu (14) Međunarodnu konferenciju Okruglog stola arhiva pod svojim vodstvom F. Biljan je održao 1973. u Luxembourgu, uz sudjelovanje 60 delegata iz 30 zemalja i 4 međunarode organizacije, na temu budžetiranja arhiva, te sigilografije, heraldike i simbola u suvremenim arhivima. Na administrativnoj sjednici konferencije F. Biljan je kao prvo postavio pitanje Izvještaja Komisije MAS-a za reformu već pomalo okoštalog Okruglog stoia — sudjelujući aktivno u radu pomenute komisije u pogledu uvođenja načela izbornosti, ograničenosti mandata, širenja baze za izbor i pripremu tema, univerzijalizacije i si. Navedena reforma imala je prijelomno značenje za dalji razvitak Okruglog stola, kao godišnjeg mini-kongresa arhivista u svjetskim razmjerima (s ograničenjem na dva, a za federativne zemlje na tri naj eminentni ja arhiviska predstavnika). Drugu (15) konferenciju F. Biljan je održao u Otawi 1974. na temu »Arhivi i veze s javnošću«, uz sudjelovanje 79 delegata iz 39 zemlje — prvi put iz svih dijelova svijeta, te 7 međunarodnih organizacija. To je bila prva konferencija takve vrsti na tlu Amerike. Slijedeći (16) skup organizirao je u Kijevu 1975. (teme: »Stalno usavršavanje u arhivima« i »Arhivi literature i umjetnosti«). U međuvremenu, F. Biljan je početkom 1975. sudjelovao u radu Generalne konferencije o planiranju arhivskog razvoja u zemljama u razvoju, koja se održavala pod okriljem MAS-a u Dakaru, s ciljem da se formira Međunarodni fond za razvoj arhiva zemalja u razvoju; po ovlaštenju jugoslavenske vlade F. Biljan je dao izjavu o pristupanju tome Fondu. God. 1976. sudjelovao je na 8. kongresu u Washingtonu. Iste godine predsjedavao je Radnoj grupi UNESCO-a za tzv. transfer arhiva. U to vrijeme dok je obavijao dužnost predsjednika Okruglog stola arhiva, najznačajnija je bila četvrta (17) konferencija, koja se na inicijativu F. Biljana bavila problemom restitucije arhiva pod naslovom »Konstituiranje i rekonstruiranje arhivskih nacionalnih baština«. Skup je održan na Sardiniji (Cagliari, 1977) uz sudjelovanje 84 delegata iz 45 zemalja i 4 međunarodne organizacije; donesena je »Preporuka« koja je bila polazišna točka za stajalište 20. zasjedanja UNESCO-a u pitanju transfera arhiva, koja ima pozitivno značenje za naše restitucione zahtjeve. F. Biljan je, u međuvremenu, pokrenuo i pitanje uključivanja naših arhiva u akciju UNESCO-a oko izdavanja »Vodiča za istoriju nacija«. Poslije sastanka u Bergenu i Beču, naša zemlja bila je domaćin sastanka redakcije »Vodiča« (Dubrovnik, Kotor), uključivši se svojim arhiviskim podacima u tu značajnu međunarodnu ediciju. Veoma značajna akcija F. Biljana bila je peta (18) sjednica Okruglog stola, jer je uspio da se održi na teritoriju Afrike — u Naj robiju (1978), s temom: »Norme i uvjeti za osnivanje i organizaciju 114