ARHIVSKI VJESNIK 32. (ZAGREB, 1989.)
Strana - 98
Jovan Popović, Pravne osnove u razgraničenju arhivske građe u važećem zakonodavstvu. Arhivski vjesnik, 32/1989. sv. 33, str. 95—111. Zakon o arhivskoj građi federacije reguliše i pitanje razgraničenja arhivske građe i to između subjekata koji štite arhivsku građu na nivou federacije, kao i između ovih subjekata i drugih arhivskih ustanova u SFRJ i utvrđuje rok za to razgraničenje. 2. U SR BiH pitanje nadležnosti u pogledu arhivske građe reguliše Zakon o arhivskoj djelatnosti (»SI. list SR BiH« 21 f 87). Po tom zakonu institucije nadležne za arhivsku građu SR BiH su opštinski i međuopštinski arhivi i Arhiv BiH. Zakon nije precizirao nadležnost u pogledu posedovanja — preuzimanja arhivske građe kako teritorijalne tako i strvarne (teritorijalna £ mesna nadležnost). Zakonodavac je verovatno mislio da se kroz formulaciju same arhivske građe i registraturskog materijala i kroz nazive arhiva podrazumeva nadležnost u pogledu arhivske građe određenih stvaralaca, što je svakako nedostatak za•kona. Znači, da proizlazi da je opštinski i međuopštinski arhivj nadležan da preuzima arhivsku građu nastalu u radu društveno-političkih zajednica i društveno-političkih organizacija i njihovih organa, organizacija udruženog rada, drugih samoupravnih organizacija i zajednica, društvenih organizacija i građansko pravnih lica koji su osnovani i de'lujuj na teritoriji pojedine opštine ili više opština za koje je arhiv osnovan. Arhiv BiH je nadležan za arhivsku građu napreci navedenih subjekata koji su osnovani za celu Republiku (republički organi i organizacije). Ovaj zakon predviđa da republički organi za narodnu odbranu, unutrašnje poslove i SK vrše poslove zaštite arhivske građe preko svojih organizacionih jedinica i nadležni su za arhivsku građu nastalu u njihovom radu. Zakon takođe predviđa da se arhivska građa nastala pre 15. maja 1945. godine preda nadležnom arhivu, ali ne precizira kojem. Zakon o arhivskoj djelatnosti SR BiH nema ni jedne odredbe koja govori o razgraničenju arhivske građe. 3. U SR Crnoj Gori pitanje nadležnosti u pogledu arhivske građe reguliše Zakon o arhivskoj djelatnosti (»SI. list« SR Crne Gore 11/78). Po tom zakonu institucije nadležne za arhivsku građu SR Crne Gore su arhivi osnovani za teritoriju jedne ili više opština, Arhiv Crne Gore i Istorijski arhiv u Kotoru. Ovaj zakon propisuje da su opštinski i međuopštinski arhivi nadležni za arhivsku građu koja je od interesa za područje na kome arhiv vrši djelatnost. Ovakva formulacija nadležnosti svakako nije potpuna jer ne precizira u dovoljnoj meri nadležnost ovih arhiva. Verovatno i ovde zakonodavac predpostavlja da se to može sagledati iz same formulacije arhivske građe koja je u zakonu data, što svakako nije dobro. Zakon propisuje da je Arhiv Crne Gore nadležan za arhivsku građu nastalu u radu republičkih organa, organizacija udruženog rada i drugih samoupravnih organizacija, organa i zajednica prema kojima republika vrši pravo i dužnost osnivača, odnosno koji su osnovani za teritoriju Republike, kao i društveno-političkih organizacija i drugih organizacija i građansko-pravnih lica od značaja za Rc98