ARHIVSKI VJESNIK 32. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 74

Trpimir Macan, šepićeva suradnja s Jugoslavenskim leksikografskim zavodom. Arhivski vjesnik, 32/1989. sv. 33, str. 73-^76. život. Sepić je preuzeo redakturu članaka iz opće povijesti te u izboru južnoslavenske biografije. U sklopu preuzeta posla morao je revidirati i popuniti abecedarij, znanstveno pregledati sve tekstove, redigirati ih, ažurirati te napisati nove potrebne članke. Iako su prije ovog izdanja izašla izdanja »Opće enciklopedije«, i povijesna struka u njima bila uglavnom uobličena, zbog naravi leksikografskoga posla pred urednikom se, pa tako ovaj put i pred šepićem, uvijek nađe velik, složen i odgovoran posao. Nije ovo mjesto za metodološku pouku, aid valja pripomenuti kako taj posao traži općenitu erudiciju, sigurno stručno znanje i interdisciplinarnu snalažljivost, osjetljivost za značaj izdanja., i njegovu namjenu, osjećaj za mjeru u veoma različitim tipovima natuknica rasijanim u osam svezaka, srni sao za uravnoteženje raznolike i sadržajno izazovne građe, za moderi ranje njezina opsega i informatičnosti, brigu za krosreferentnost i unutrašnji

1 raspored podataka, njihovo ujednačavanje i profesionalnost izbora. .: "' . i ;. • |t.^0- /

m , Šepićev udio možda će najbolje ilustrirati mala i približna statistika. Prema mojemu proračunu on je za tri godine, do 15. veljače 1978", redigirao oko 45.000 redaka i dopisao ili napisao oko 2 000 redaka., To je opseg, recimo, leksikona od tristotinjak strana i teško ga je u cijelosti procijeniti, ako se takav posao nije iskusilo. Nove je članke napisao iz njemu bliske problematike (npr. »Istra«, »Rijeka«, »N. Pašić«, »F. Šupilo«), Oni su stručan i kvalitetan doprinos »Općoj enciklopediji« i idu u onaj obnoviteljski sloj koji je neophodan svakom novom izdanju takvih enciklopedija kako bi mogle kako-tako slijediti znanstvene rezultate i biti vademecum širokom krugu čitatelja. > • Rad u »Enciklopediji Jugoslavije« jest autorski. Takva je u biti i Šepićeva suradnja u oba njezina izdanja, iako je redigirao ili recenzirao i tuđe tekstove. • Prvenstveno je pisao članke iz one problematike kojom se inače bavio, tj. o tzv. jadranskom pitanju. Najopsežniji njegov tekst jest »Talijansko-jugoslavenski odnosi 1870—1941« ('VIII, 1971, s. v.). U njemu je Šepić obradio balkansku politiku Italije i talijansko^jugoslavenske odnose do 1914, zatim odnos Italije prema južnoslavenskom sjedinjenju u prvome svjetskom ratu, talijansku okupaciju i jadransko pitanje na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1918—1920, talijansko-jugoslavenske pregovore i Rapalski ugovor 1920, položaj Slovenaca i Hrvata pod talijanskom vlasti, Mussolinijevu politiku prema Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, fašističku denacionalizatorsku politiku i mijene talijanske politike prema Kraljevini Jugoslaviji do 1941. Šepić je koautor teksta o razdoblju 1914—1918. u članku »Britanško-jugoslavenski odnosi« (

2 II, 1982, s. v.). U njemu je težište postavio 74