ARHIVSKI VJESNIK 32. (ZAGREB, 1989.)
Strana - 44
Mladen Svab, Postignuća Dragovana šepića u proučavanju djelovanja Frana Šupila. Arhivski vjesnik, 32/1989. sv. 33, .str. 41—4 5. U prvom izdanju Enciklopedije Jugoslavije sv. 8, Zagreb 1971, 217—219, nalazi se članak »Frano Šupilo« potpisan od dvoje autora. Periodu od 1914. do 1917. autor je D. Šepić. Kako je o tome predviđen poseban rad, neću ulaziti u probleme tog teksta. D. Šepić dao je svoj obol surađujući i u izdanju građe »R. W. Seton-Watson i Jugoslaveni — Korespondencija 1906—1941, I 1906— 1918«, Zagreb 1976. Spomen Šupila nije izostao ni u Šepićevu radu »Hrvatska politika i pitanje jugoslavenskog ujedinjenja 1914—1918«, Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do početka 20. stlojeća, Zagreb 1981, 373—416. D. Šepić je možda najpregnantnije oslikao Frana Šupila i njegova htijenja u zaključku prigodnog članka povodom stogodišnjice rođenja. Tada je napisao: »Politički rad Frana Šupila i njegove političke koncepcije pokazuju da je bio liberalni građanski političar i da je na prvo mjesto stavljao borbu za nacionalno oslobođenje i ujedinjenje. .. U prvo vrijeme svoga političkog rada Šupilo je bio zaokupljen prvenstveno obranom Hrvatstva i borbom za ujedinjenje svih hrvatskih i ostalih jugoslavenskih zemalja Austro-Ugarske u sklopu velike Hrvatske koja je, po njegovom gledištu, imala postati polugom za rušenje dualizma i za federalizaciju Habsburške Monarhije s krajnjim ciljem rušenja te Monarhije i ujedinjenja jugoslavenskih naroda. Ujedinjenje je zamišljao kao postepen proces u kojem bi najprije došlo do Okupljanja Južnih Slavena Austro-Ugarske oko Hrvatske. Prema njegovim nazorima, Hrvatska je imala postati predziđe slobode balkanskih naroda i odlučan čimbenik u okupljanju naroda Srednje Evrope i Balkana ugroženih od njemačke ekspanzije. Svojim idejama i radom Šupilo je utirao put politici »novog kursa« koja je imala iz temelja izmijeniti stanje u tom dijelu svijeta u skladu s narodnim težnjama. .. Šupilo nije uspio prodrijeti s velikim dijelom svojih političkih koncepcija. Međutim, nema sumnje da je otvorio bitna pitanja ujedinjenja, osobito što se tiče Hrvata, i upozorio na opasnosti koje prijete od nedemokratskog pristupa jugoslavenskom pitanju. Šupilo ostaje u našoj povijesti kao jedan od najzaslužnijih boraca za oslobođenje Hrvata, Srba i Slovenaca od Austro-Ugarske i za njihovo ujedinjenje sa Srbijom i Crnom Gorom i svojim koncepcijama i političkim radom ostavio je dubok trag u povijesti stvaranja jugoslavenske države i svih borbi što su se kasnije vodile za demokratsko i ravnopravno uređenje odnosa između jugoslavenskih naroda« . Dvostruka je zasluga Dragovana Šepića za proučavanje Frana Šupila. U nizu svojih rasprava i studija upotrijebio je brojne do tada nepoznate arhivske izvore. Najvažnije je objavio u nekoliko zbirki građe te je na njihovu temelju osvijetlio niz do tada nejasnih pitanja. Kroz njegova djela provlače se instruktivni podaci i napomene o još za sada neotkrivenim memorandumima ili pismima koje će sustavno istra-