ARHIVSKI VJESNIK 32. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 42

Mladen S vab, Postignuća Dragovana Sepića u proučavanju djelovanja Frana Šupila. Arhivski vjesnik, 32

/1989. sv. 33, str. 41-45. sljedeće godine donijela nagradu »Božidar Adžija«. Upravo ovih dana u osmom kolu biblioteke »Istra kroz stoljeća« izašlo je njezino ažurirano i dopunjeno drugo izdanje s naslovom »Sudbinske dileme rađanja Jugoslavije«, 1—3, Pula 1989. Prvi rad u potpunosti posvećen Supilu, Šepić je objavio kao studiju »Šupilo u emigraciji srpanj 1914 — lipanj 1915«, Jadranski zbornik I, 1956, 41—98, te je zatim kronološki u drugom dijelu produžio od lipnja 1915. do lipnja 1916, Jadranski zbornik III., 1958, 207—243. U godini objave drugog dijela studije o Supilu u emigraciji Šepić započinje objavljivati do tada teško pristupačnu ili neobjelodanjenu arhivsku građu o Supilu. Riječ je o izboru iz njegove korespondencije od odlaska u izbjeglištvo 1914.

1 pa je to i naslov Šepićeva rada »Iz korespondencije Frana Šupila«, Arhivski vjesnik I., 1958, 251—290. Drugi dio pod istim naslovom također je objavljen u Arhivskom vjesniku, II. , 1959, 337—368. Uz građu nastalu djelovanjem samog Šupila Šepić je prvo objelodanio »Trumbićev Dnevnik«, Historijski pregled 1959, 2, 165—189, a zatim i svojevrstan tematski nastavak »Svjedočanstva suvremenika o radu Frana Šupila 1914—1917«, Historijski pregled 1963, 3, 208—224, i 4, 303—321. fako o Supilu ima važnijih podataka i u Šepićevim radovima »Srpska vlada i počeci Jugoslavenskog odbora«, Historijski zbornik XIII, 1960, 1—45, i »Srpska vlada, Jugoslavenski odbor i pitanje kompromisne granice s Italijom«, Jugoslovenski istorijski časopis 1963, 3, 37—55, oni neće biti uzeti u obzir jer bi to uzrokovalo ulaženje i u druge probleme kojima ovdje nije mjesto. D. Šepić u knjizi — ovećoj studiji — »Šupilo u emgiraciji«, Zagreb 1961, unosi kao odgovarajuća poglavlja dvije spomenute studije o Supilu u emigraciji od 1914. do 1916, tj. do razlaza s Jugoslavenskim odborom. Preostala poglavlja kronološki pokrivaju Supilovo djelovanje u emigraciji do rujna 1917 ,tj. do njegove smrti. Dodana nova poglavlja izrađena su na istim načelima kao i prethodne studije, odnosno na temelju novootkrivene i prvi put upotrijebljene, dijelom neobjelodanjene arhivske građe.

2 1 Za ranije razdoblje vidi H. Hajdarhodžić — R. Arneri — H. Morović — M. Nemec, Korespondencija Frana Šupila iz perioda 1891—1914, Arhivski vjesnik VI, 1963, 7—229. 2 U poglavlju pod naslovom Prikaz važnijih bibliografskih radova o Supilu iz djela I. Petrinovića, Politička misao Frana Šupila, Split 1988. početkom 1989. 234, našla je mjesta i neprimjerena ocjena Šepićeve studije: »Bez sumnje, to je knjiga koja je, unatoč nekim manjim subjektivističkim pristupima u ocjeni Frana Šupila, vrlo značajan prilog u bogatoj literaturi o njemu«. Jedino njezino objašnjenje može se naći u krivo shvaćenoj i iz konteksta izvučenoj rečenici, koja se našla nepotpisana na ovitku, a glasi: »Ipak, uprkos ovome subjektivnom akcentu, autor se drži metode objektivnog istraživanja historijske istine«. Prethodi joj objašnjenje da je autor tj. Šepić svakako fasciniran ličnošću o kojoj piše. Više o Petrinovićevoj knjizi na drugom mjestu. 16 E. Apih, La genesi, n. dj., 312. 42