ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 26

Stjepan Krivošić, Izvori za historijsku demografiju: starije matične knjige. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 13—30. tvenim znanostima.

30 U Francuskoj je tim postupkom (do 1976. godine) obrađeno više od 500 naselja u XVIII. stoljeću. U drugim se zemljama taj postupak rijetko primjenjuje.

31 U nas se uopće ne primjenjuje, iako imamo veliku prednost ispred ostalih, pa i Francuza: naše se, naime, starije matice uglavnom nalaze u arhivima, dok se u drugim zemljama većinom nalaze u župama. U postupku rekonstrukcije obitelji slijevaju se podaci iz matičnih knjiga rođenih, vjenčanih i umrlih u jedno i time se uspostavlja svaka obitelj od njezina nastanka pa do njezina prestanka. No, u primjeni ovog postupka, u matičnim knjigama nailazimo na određene poteškoće za točno i sigurno utvrđivanje pripadnosti određenoj obitelji. Tako na pr. ima veći broj osoba istog imena i prezimena, pa se javlja dvojba da li se radi o jednoj ili više osoba. Prava i šira primjena postupka moguća je tek automatskom obradom podataka. Kako su rješavali Francuzi vidi se u prilozima časopisa »Population«, god. 1956, 1966, 1973, 1981. Rekonstrukciju obitelji proveli smo »ručno« za župu Ludbreg u kojoj smo razdvojili zbivanja i stanja u samom trgovištu od onih u selima iste župe.

32 Dobili smo ove rezultate za razdoblje 1730—1857: — Od ukupnog broja obitelji nastalih vjenčanjem u tom razdoblju bilo je oko 25% bez rođene djece; — u trgovištu je bilo 18,1% obitelji s 1 rođenim djetetom, a u selima 16,6%; — u trgovištu su bile 4 obitelji sa 14 rođene djece, a tako je bilo i u selima. Ovdje se radi o broju rođene djece u obitelji. Pitanje je koliko je obitelji u prosjeku imala žive djece. S obzirom na visoku smrtnost djece u najranijoj dobi možemo očekivati malen broj žive djece u obitelji. U kraćem razdoblju (1782—1857) računamo da je u obitelji bilo prosječno 3,3 živa djeteta. Iz rodoslovlja jedne obitelji iz sela Kučan vidimo da se rodilo ukupno 10 djece, ali kad se rodilo zadnje dijete, od prethodno rođenih bila su živa samo dva djeteta. U ovim razmatranjima obitelj znači zajednicu jednog oca i jedne ili više majki, ako se otac-udovac više puta ženio. Utvrdili smo da se od ukupno oženjenih muškaraca svaki četvrti ženio dvaput, a svaki četrdeseti po tri ili četiri puta. Bio je i jedan slučaj 5-struke ženidbe. Zanimlji30 J. Dupâquier, Les caractères originaux de l'histoire démographique française au XVIII

e siècle. Revue d'histoire moderne et contemporaine XXIII, Paris 1976, str. 183. 31 J. H o u d a i 11 e, Evolution démographique de quelques villages du nord-ouest de l'Espagne du XVI

e au XIX

e siècle. (Prikaz). Population XXXI. Paris 1876, str. 704. 32 S. Krivošić, Stanovništvo i demografske prilike u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u XVIII. i u prvoj polovini XIX. stoljeća. Zagreb 1983, rukopis u JAZU. 26