ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 23

Stjepan Krivošić, Izvori za historijsku demografiju: starije matične knjige. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 13—30. Sezonsko kretanje umiranja pokazuje ovakvo stanje i razlike u pet godina izražene postotnim udjelom četirimjesečnih grupa: Godina Mjeseci I—IV V—VIII IX—XII 1785. 34,4% 22,6% 43,0% 6. 37,4 23,9 38,7 7. 37,6 22,5 39,9 8. 51,7 29,3 19,0 1789. 51,8 25,4 22,8 Uz pojavu znatnog povećanja smrtnosti vezan je pojam demografskih kriza: o krizama se govori kada broj umrlih bude dvostruko veći od prethodnog prosjeka; kriza je to veća što je razlika veća — trostruka, četverostruka. Međutim, takvo računanje, koje uzima u obzir godišnje kretanje umiranja, ne daje pravo rješenje. I velika godišnja smrtnost nije linijski raspoređena po mjesecima pa je korisnije uspoređivati mjesečne ili višemjesečne promjene, makar se uzimalo zaključne mjesece jedne i početne mjesece naredne godine.

25 Uzmimo kao primjer župu Nova Gradiška. U razdoblju 1782—1786. umrle su prosječno 352 osobe godišnje. Godine 1787. umrlo je 649 osoba, pa je to povećanje od 1,8 put takvo da se jedva može govoriti o demografskoj krizi. Međutim, u prva tri mjeseca (I

—III) u prethodnom je razdoblju (1782—1786) umrlo 97, a u isto vrijeme 1787. godine 351 osoba: povećanje je 3,6 puta! U ovom slučaju prikaza svakako se može govoriti o težoj demografskoj krizi. Poznata su tri načina računanja stepena intenziteta krize: J. Dupaquiera, T. H. Hollingswortha i F. Lebruna.

2

" Računanje sezonskog kretanja (rođenja, vjenčanja i umiranja) pomoću proporcionalnih brojeva omogućuje nam uspoređivanje različitih razdoblja iste populacije kao i različitih populacija (i najudaljenijih) u istom razdoblju. Postupak računanja: najprije se apsolutni brojevi (rođenih, vjenčanih ili umrlih) podijele s brojem dana u pojedinom mjesecu, u veljači se dijeli s prosjekom od 28,25 dana zbog prestupne godine; tako dobivene dnevne brojeve po mjesecima treba zbrojiti i tim zbrojem podijeliti broj 1200 koji predstavlja zbir mjesečnih prosjeka od 100 (čime su svi mjeseci u osnovi izjednačeni); dobivenim se, pak, količnikom množi dnevni broj i tako dobiva proporcionalni broj za svaki mjesec: zbir proporcionalnih brojeva mora iznositi 1200.

27 Račun ćemo objasniti na primjeru sezonskog kretanja umiranja 1788. godine u župama Nova Gradiška i Mali Tabor. U Novoj Gradiški zbir apsolutnih brojeva iznosi 649; zbir količnika po mjesecima iznosi 25 F. Lebrun, Les crises démographiques en France aux XVII

e et XVIII

e siècles. Annales ESC XXXV, Paris 1980, str. 206. 26 F. Lebrun, n. dj., str. 206, 226. 27 L. H e n r y, Techniques ..., str. 45.