ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)
Strana - 238
Vijesti. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 209—246. ranjskih općina (Beli Manastir, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Osijek, Slavonska Orahovica, Podravska Slatina, Vinkovci, Virivitica, Valpovo, Vukovar i Županja). Arhiv ima vlastitu zgradu, adekvatno opremljenu, i u svojim depoima čuva oko 4500 d/m arhivske građe. Po bogatstvu sakupljene i obrađene arhivske građe Historijski arhiv u Osijeku predstavlja neiscrpno vrelo znanstvenih informacija za na j različiti je područje istraživanja slavonsko-baranjske prošlosti. Pisana svjedočanstva ljudskog stvaralaštva u kojima je zabilježeno bïlo čovjeka graditelja i vremena u kojem je živio i radio sežu od 17. stoljeća do danas. U sastavu Arhiva djeluje i stručna — arhivska biblioteka koja broji 10 000 knjiga i časopisa. Do željenih podataka i dokumenata iz bogatog fundusa arhivske građe dolazi se preko obavještajnih pomagala — inventara i vodiča — koji se nalaze u čitaonici i dostupni su istraživačima i drugim korisnicima arhivske građe. Ukupan broj radnika u Arhivu je šesnaest (16). Oni nisu u mogućnosti u potpunosti izvršavati narasle zahtjeve što ih društvo, znanost i zakon nameću arhivskoj ustanovi. Od svoga osnutka Arhiv je »grabio« krupnim koracima i afirmirao se kao ugledna i priznata arhivska ustanova. U posljednje vrijeme osjeća se određeni zamor i stagnacija u razvitku arhivske službe u SR Hrvatskaj pa i Historijskog arhiva u Osijeku. To se ogleda u pomanjkanju prostora (radnog i spremišnog) i opreme, a posebno u nedostatku stručnih arhivskih radnika. Ako želimo razvijati arhivsku službu, ako želimo sačuvati arhivsku kulturnu baštinu, a siguran sam da to želimo, tada već danas moramo rješavati probleme arhivske službe. Ne zaboravimo nikada da se arhivski dokumenat može sačuvati samo onda ako ga imamo. Izgubimo li ga, gotovo je — zamjene nema. Godina 1987. protekla je u znaku obilježavanja četrdesete obljetnice arhiva. Njegovi radnici postavili su sebi cilj da posve određenim programima radno i trajno obilježe tu objetnicu. Željeli smo dosegnuti dva cilja: a) oživjeti i iznova pokrenuti izdavačku djelatnost arhiva i b) kulturnu, znanstvenu i najširu društvenu javnost informirati o arhivu i arhivskom kulturnom blagu — učiniti da arhiv bude što prisutniji u svojoj sredini. Radi toga smo postavili zadatak: 1. Prirediti i objaviti knjigu Zapisnici općine Osijek — Tvrđa 1745. do 1770. godine. 2. Pripremiti i objaviti Vodič Historijskog arhiva u Osijeku. 3. Organizirati savjetovanje u Osijeku na temu: arhivska građa kao izvor za proučavanje prošlosti Slavonije i Baranje. Željeli smo prikupiti sve dostupne informacije o ukupnoj arhivskoj građi nastaloj na području Slavonije i Baranje, kao i o onoj koja svojim sadržajem govori o prošlosti slavonsko-baranjske regije. Odmah ističemo da ovaj programski zadatak nismo uspjeli realizirati iz razloga nedostatka financijskih sredstava. Radi koordinacije ukupnog rada na realizaciji postavljenih zadataka imenovali smo Organizacijski odbor. Željeli smo da najširu društvenu zajednicu uključimo u program oko obilježavanja 40-te godine Arhiva i da ukupnu arhivsku problematiku »nametnemo« javnosti.
