ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 232

Vijesti. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 209—246. radova znanstvenika određene tematike. Sastav njihovih radova trebao je pružiti objektivni uvid u povijesna zbivanja ljudskog naselja koje je tijekom vremena nestajalo i ponovno nastajalo, mijenjajući svoje stanovništvo, političku ovisnost pa čak i svoje ime: Tarsata, Tarsatika, Rika, Flumen, Rika sv. Vida, Flumen Scti Viti, Sankt Veit am Pflaumb, Fiume. Razlog pristupa takvoj obradi POVIJESTI RIJEKE bila je želja da se pruže što cjelovitije vizure svih zbivanja određenih vremenskih odsječaka — i time omogućiti čitaocu, današnjem stanovniku Rijeke, ali i svakom onom koji zaželi doznati nešto više, određenije i cjelovitije o nekom određenom razdoblju prošlosti ovoga grada. Tako koncipiranog prikaza riječke povijesti dosad nije bilo. Rezultati, naime, dosadašnjih istraživanja riječke prošlosti rasuti su u mnogim periodičnim i drugim našim i stranim publikacijama. S druge strane, dosad objavljena djela prikazuju samo odsječke ili samo određenu usku tematiku iz te prošlosti. Svijest o potrebi sinteze CJELOVITE POVIJESTI GRADA NA RJEČINI izrazila se već u prošlosti u nekoliko navrata. Aktualnost te potrebe postala je neodgodivost zbog bujanja rasta Rijeke i novog stanovništva — pa se šezdesetih godina stala ispoljavati u pokušajima traženja konkretnog rješenja. Znanstveni i politički faktori Rijeke, Skupština općine Rijeke, Povijesno društvo Rijeke, Općinski komitet Saveza komunista Hrvatske u Rijeci, — zajedničkim akcijama pokušali su u više navrata pokrenuti i objediniti, i ne baš tako slabe strucno^znanstvene snage u Rijeci, između 1975. i 1981. godine, da se pristupi izradi »Povijesti Rijeke«. Raspravljanja o tome rezultirala su nemalim brojem konkretnih prijedloga. Većina je predlagala planove daljnjeg istraživanja i postupno objavljivanje idućih godina dogotovljenih tomova riječke povijesti ili zbornika radova takve sadržine. Takvo predlaganje bilo je, s obzirom na nerijetke praznine u obradi riječke prošlosti, često tendencioznih i neobjektivnih radova, umjesno za budućnost. No, gradu i njegovom stanovništvu trebalo je čim prije pružiti osnovne informacije o prošlosti Rijeke i činjenicama prošlosti objasniti razloge brzog napretka grada. U krugu suradnika Izdavačkog centra Rijeka te su rasprave potakle misao, 1982. godine, da se odmah pristupi izradi sinteze »Povijesti Rijeke«. Izrađen je odmah i program opsega, sadržaja, načina, stila pisanja radi pristupačnosti što širem krugu čitalaca, opremljenosti knjige itd. O tome je ICR iste godine obavijestio Skupštinu općine Rijeka i Samoupravnu interesnu zajednicu kulture iste općine. Tekst sinteze trebao je odraziti tadašnje stanje znanja i saznanja izvora i objektivnih rezultata povijesne literature bez primjene dodatnih istraživanja. Prikazivanje trebalo je obuhvatiti materijalne uvjete postanka, opstanka i razvoja gradskog naselja, društvene odnose i prilike, kulturno stanje i razvoj, pravno-politički položaj grada i njegovog stanovništva itd. od najstarijih vremena dalje. Opseg cijelog teksta predviđao je 500 stranica štampanog »oktav« formata. Kartografski, grafički i slikovni prilozi trebali su samo dopunjavati ili nadomještati tekst, a tek izuzetno ilustrirati knjigu (umjetničkim djelima). Savjet ICR-a prihvatio je predloženi program 1983. godine. Prikupljenim skromnim sredstvima SlZ-a za kulturu O. Rijeka, Skupštine o. Rijeka i ICR-a započeti su radovi. Izabrano uredništvo izvršilo je potrebna kontaktiranja i dopisivanja radi dobivanja suglasnosti za suradnju znanstvenika 232