ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 215

Vijesti. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 209—246. zije. Bilo je i dvojezičnih dekreta i proglasa — u izdanju su našla mjesto i dva takva dokumenta pisana francuski i bretonskl. U Francuskoj se danas njeguje tzv. povijest svakodnevnog života. Jedna serija izdanja pod nazivom »La vie quotidienne« obrađuje takva pitanja za svaku epohu posebno. Ovakav pristup je u monografiji predstavljen nizom dokumenata, među kojima i pismom jednog osuđenika na smrt. Zanimljivo je da se revolucionarna parola «Liberté, égalité, fra terni te« javlja u impresumu samo jednog od dvadeset papira na kojima su bili pisani dokumenti. Najčešće dolazi bez posljednje riječi, ponekad u izmijenjenom redoslijedu, a ponekad uz dodatak nekih drugih: Justice, Humanité, Union, Triomphe de la Republique ou la Mort«. U samim tekstovima isprava ima i drugih parola. Što je veća distanca od nekog povijesnog događaja raste mogućnost svestranijeg sagledavanja njegovog značenja. Tako se u francuskoj historiografiji već prigodom 100. obljetnice revolucije osjećala stanovita emancipacija od njene nekritičke glorifikacije. Očito je da ni nakon dva stoljeća ovaj proces još nije dovršen, kako svjedoči Georges Soria, autor najnovije velike povijesti francuske revolucije u tri sveska, za kojega su kontroverze prevratnog razdoblja od 1789. do 1799. još daleko od razrješenja. (Georges Soria: Grande histoire de la révolution française

3

, Paris 1987—1988, str. 1585). Težeći objektivnom odabiru dokumenata priređivači našeg izdanja nisu zaobišli ni negativne strane francuske revolucije. Iza faksimila proglasa o slobodi kazališta slijedi nekoliko faksimila o zabrani pojedinih kazališnih predstava. Pored faksimila izvješća o proslavi praznika ukinuća ropstva i nekoliko proglasa o pravima crnaca na Haitiju i drugim francuskim prekomorskim posjedima te sličnih dokumenata u duhu bratstva i jednakosti svih ljudi objavljen je i faksimil proglasa iz 1793. godine kojim se građanke Strasbourga (Strassburga) pozivaju na napuštanje njemačke narodne nošnje ukoliko su im »srca francuska«. Ističući suprotnost takvog poziva s ljudskim pravima i pravima na razlikovanje, komentatori napominju da je komično što je proglas osim francuski bio otisnut i njemački da bi ga razumjele one »čija su srca francuska«. U nepolitičkoj sferi također je bilo pretjerivanja. Uz faksimil odluke o uvođenju decimalnog sistema mjera i utega, što je postupno postalo tekovinom cijelog civiliziranog svijeta osim anglo-saksonskog, donosi se faksimil odluke i o decimalnom sistemu mjerenja vremena, tj. diobi dana na 10 sati, a sata na 100 minuta. U ovom se prikazu nažalost nije moguće osvrnuti na sve dokumente, od kojih svaki ima ozbiljne razloge zbog kojih je uvršten u ovo izdanje. (ANDREJ ČEBOTAREV) ERCHART HENNING-GABRIELE JOCHUMS, »BIBLIOGRAPHIE ZUR HERALDIK. SCHRIFTTUM DEUTSCHLANDS UND ÖSTERREICHS BIS 1980.«, Köln-Wien 1984. Heraldika je — na žalost — znanstveno i stručno u nas zanemarena oblast znanosti i kulture; ta nekada tako uvažavana pomoćna povijesna znanost danas više nema onoga širokog, javnog poštovanja koje je nekada imala. Međutim, to ni izdaleka ne znači da je i zaboravljena — javlja se novi trend koji unosi znatne, tržišne novosti i u grboslovlje: upravo je moda da gradovi i druga naselja te radne, sportske i druge organizacije imaju svoj grb. U tome smislu treba promatrati i po-