ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 213

Vijesti. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 209—246. loševića, dugogodišnjeg direktora Istorijskog arhiva u Kotoru, bivšeg predsjednika SDARJ-a, člana MAS-a i učesnika mnogih »okruglih stolova« arhivista svijeta. Peter Klasinc će početi svoj tekst konstatacijom da informatička znanost i razvoj informatičkih sredstava, kako tradioionalnih, tako i novih, imaju znatan utjecaj na razvoj arhivističke teorije i prakse te da arhivski radnici moraju biti svjesni sve većih zadataka od kojih su mnogi usko vezani uz profesionalna, institucionalna i tehnička pitanja. Govoreći o rješavanju tehničkih problema za čuvanje arhivskog materijala (adaptirana ili novoizgrađena zdanja arhiva, uređenje i opremanje spremišta za njihovo funkcionalno djelovanje i ostalih prostora što traži stručnu pomoć arhitekata, inžinjera i drugih) dolazi do problema zbog nedovoljnog znanja samih arhivista prilikom planiranja svojih potreba. Teško je točno iznijeti rješenja za tehničke probleme u arhivima. Poslije desetogodišnje suradnje na rješenju tih pitanja u Evropi može se potvrditi da su često birana loša rješenja na tom području što, doduše, nije vidljivo iz publikacija koje go vore o tim problemima jer autori uglavnom donose pozitivne sudove. 1978. g. počeli su se organizirati sastanci s ciljem proučavanja najboljih tehničkih rješenja i arhivistike što je postalo dio programa Društava arhivista Slovenije, a od 1982. čini i dio programa SDARJ-a. Organizacija tih skupova povjerena je Pokrajinskom arhivu Maribor, a kao učesnici i promatrači skupovima su prisustvovale i kolege iz Austrije, Bugarske, Čeho slovačke, Narodne Republike Kine, Savezne Republike Njemačke, Mađarske, Rumunjske, SSSR-a, Španjolske i SAD. Svi referati (njih više od 100) objavljeni su u godišnjem časopisu »Arhivi«, a od 1982. u »Suvremenim arhivima« u što je prerastao taj časopis. 1985. g., na sugestiju sudionika savjetovanja i kolega iz inozemstva stvoren je Centar za stručno-tehnička pitanja uz Pokrajinski arhiv Maribor. Razlozi za postojanje centra leže u potrebi prenošenja obavještenja objavljenih ili ne o nacrtima izgrađennih ili adaptiranih arhivskih zgrada, izgradnji arhiva, korištenju opreme u arhivskim spremištima, o sigurnosnom sistemu i sigurnosnoj opremi u spremištima te o nizu drugih tehničkih pitanja. Razrađeno je pitanje same arhivske zgrade, njena izgradnja, obaveze Centra u spremanju spremišta, biblioteke i izložbenih prostora, sigurnost u zgradi, te dokumentaciono-informativne službe. Na kraju se govori o organizaciji i financiranju ovog Centra. Miloš Milosevic u svom tekstu o arhivima Jugoslavije spominje različite povijesne uvjetovanosti za nejednak razvoj arhivske službe u nas: od 1278. g. u Dubrovniku do plodnog razvoja arhivske službe poslije 1945. za što je inicijativu još u toku NOB-e dao Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije. Naime, njegova Odluka o čuvanju spomenika kulture i starina od 20. siječnja 1945. g. postavila je principe arhivskog sistema Jugoslavije. Danas je teritorij naše zemlje pokriven mrežom arhiva. Arhivska javnost dalje se upoznaje s dužnim metrima građe koja se čuva u arhivima, s obrazovanjem kadrova za ovu službu te s najvećim problemom službe-nedostatkom prostora. Veliki dio teksta posvećen je radu Arhivskog savjeta Jugoslavije, njegovim razvojem i širenjem poslova kojima se bavi uz napomenu da republički arhivski savjeti imaju vlastitu organizaciju rada i samostalnost. Na kraju se ističe da Jugoslavija, koju karakterizira novi koncept društvenog uređenja-socijalističko samoupravljanje, taj princip logično proji213