ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)
Strana - 209
VIJESTI • ARHIVIST 1—2, Beograd 1988. Treće savezno savjetovanje arhivskih radnika Jugoslavije održano je od 7—9. listopada 1987. god. u Zadru. Njegovi organizatori bili su Savez arhivskih radnika Jugoslavije, Savez društava arhivskih radnika Hrvatske i Historijskih arhiv Zadar. Na skupu su obrađivane tri teme: 50-godišnjica dolaska Josipa Broza Tita na čelo KPJ i osnivanje KP Hrvatske i KP Slovenije, 200. godišnjica rođenja Vuka Stefanovića Karadžića te pitanje arhivske opreme. Savjetovanje je otvorio predsjednik Saveza društava arhivskih radnika Hrvatske i direktor Historijskog arhiva u Zadru Šime Pavić. S dužnom poštom učinjen je osvrt na više arhivskih radnika, među kojima i na sekretara Saveza arhivskih radnika Jugoslavije Radomira Jeumovića, koji su preminuli u periodu između dva savjetovanja. Predsjednik Odbora za kulturno-prosvjetnu djelatnost Saveza Peter Pavel Klasinc iz Maribora predstavio je javnosti knjigu Jovana Popovića iz Arhiva Jugoslavije: »Zbirka zakonskih propisa arhivske djelatnosti«. Sudionike su zatim pozdravili predsjednik OK SKH Zadar Ante Gilić, predsjednik Arhivskog savjeta Hrvatske Franjo Biljan, te predsjednik Arhiva Hrvatske Petar Strčić. U vrijeme savjetovanja bilo je i više popratnih manifestacija, među kojima i zajednička sjednica Konferencije i Predsjedništva Saveza arhivskih radnika Jugoslavije na kojoj je za novoga predsjednika izabran Milovan Bosić iz arhivske službe CK SKJ u Beogradu. Sav taj rad u Zadru bio je povod da glasilo Saveza arhivskih radnika Jugoslavije »Arhivist«, na čelu s glavnim i odgovornim urednikom Bogdanom Lekićem, posveti najveći dio sadržaja dvobroja toga časopisa (XXXVIII, 1—2, Beograd 1988) rezultatima rada Trećega savjetovanja, odnosno da objavi njegove proširene i dopunjene, znanstveno obrađene referate. O samome savjetovanju u »Arhivistu« dao je uvodnu riječ Šime Pavić (str. 9—123), a tu je i pozdravna riječ Ante Gilića (str. 12—16). Milovan Bosić je dao tekst pod naslovom »Pedeset godina od dolaska Josipa Broza Tita na čelo KPJ — SKJ« (str. 17—38), u kojem je sumirao opća i neka posebna znanja o tome presudnom događaju ne samo u historiji Partije već i mnogo šire. Na ovu temu skladno se nadovezuje članak Ljiljane Đurin, »Arhivska građa i bibliotečni materijal Arhiva Josipa Broza Tita« (str. 28—38), s osvrtom na fondove i stanje sređenosti pisane arhivske građe, te na njihovih šest osnovnih grupa: vanjsko-politička, društveno-politič'ka i ekonomska pitanja, štampa, protokol te stručni i opći poslovi. Posebno je ukazano na kino-fono^foto dokumente i stanje njihove sređenosti, na zbirke i stanje sređenosti bibliotečnog materijala, na korištenje arhivske građe i bibliotečnog materijala. Nada Petrović je u radu »Dolazak Josipa Broza Tita na čelo Partije i njegova aktivnost u jačanju organizacije SKOJ-a« dala kraću skicu o tome pitanju (str. 39—43), Milica Milićević govorila je o »Josipu Brozu Titu kroz arhivsku građu Jugoslavije« (str. 44—47), a Miroslav Curin u »Ulozi Josipa Broza Tita na konsolidaciju KPJ u Dalmaciji 1935—1940. godine« (str. 48^-68), sa širim osvrtom na građu o KPJ u tom razdoblju u arhivu Instituta za historiju radničkog pokreta Dalmacije, koja se sastoji od originala, mikroteke, dijelova štampe i memoarske građe. Josipa Paver i Petar Strčić objavljuju studiju o »Značenju osnivanja