ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 203

Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 159—207. članaka te samo jedan prikaz; dva su rada iz prve grupe tiskana na ćirilici, a ostali na latinici. U uvodnome tekstu »Neke posebnosti društvenog bića Srba u SR Hrvatskoj« (str. 5—16) Dušan Čalić od konstatacije: »Za koncipiranje metodološkog postupka izučavanja povijesti, kulture i savremenih problema života srpskog naroda u SR Hrvatskoj polazima od naučnih saznanja da su za življenje i reprodukciju svake ljudske skupine presudne dvije komponente: njihova genetska reprodukcija i njihova reprodukcija kao radnih bića. I jedan i drugi proces obavlja se u društvu kao totalitetu. Oba su procesa u punoj interakciji i odvijaju se po zakonu historijskog materijalizma: vrlo komplikovanoj međuzavisnosti razvoja materijalne osnove društva i njegove nadgradnje. Konkretnost sveukupnosti tog razvoja određuje historija, koja je raznolika i neponovljiva. Zakonitosti razvoja društva nikada i nigdje se nisu pravolinijski odvijale, već su se probijale kroz brojna odstupanja i specifičnosti. To se nažalost mnogostruko potvrđivalo u razvoju naših naroda, što je ostavilo duboke posljedice i na naš savremeni razvoj« (str. 5). Dajući kraći povijesni uvid u srž pitanja, upotpunjujući ga i korisnim statističkim tabelama, autor je pitanje aktualizirao govoreći o današnjim prilikama Srba u SR Hrvatskoj. Hodimir Sirotković, »Srbi u Hrvatskoj u dokumentima ZAVNOH-a« (str. 17—28), govori o velikom udjelu što su ga Srbi imali u NOB-u Hrvatske odnosno o njihovu velikom doprinosu u NOR-u i socijalističkoj revoluciji te zemlje. Autor se poziva na sadržaj više desetaka tisuća dokumenata u Arhivu Hrvatske i u Arhivu Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske u Zagrebu, a posebno na više od sedam stotina objavljenih dokumenata ZAVNOH-a u četiri toma u periodu 1964—'1985. godine (edirao ih je spomenuti Institut). Između ostalog, već u osnivačkom »Proglasu narodima Hrvatske« s Prvog zasjedanja ZAVNOH-a na osobit se način ističu Srbi u Hrvatskoj: »Vi ste u dosadašnjim borbama podnijeli najveće žrtve! Vi ste u tim borbama zajedno s hrvatskim sinovima iskovali i krvlju zapečatili oružje naše borbe — bratstvo hrvatskog i srpskog naroda!« Željko Pajić, »Socio-ekonomski razvoj krajeva u SR Hrvatskoj naseljenih srpskim stanovništvom od 1945. godine« (str. 29—46), uz obilje — inače: suhoparnih — statističkih podataka govori o različitim aspektima tema koja su u nas suviše malo istraživane i obrađivane. Držeći se principa istraživanja regionalnog razvoja, autor daje i opći i detaljan uvid u materiju i pozitivno ocjenjuje pojedine kretanja. Studija malena — ali značajna. Milka Ivić, »O jeziku Save Mrkalja« (str. 47—52), osvrće se na prozne radove toga u zadnje vrijeme dosta obrađivanoga jezikoslovca, koji je u svoje vrijeme bio slabo shvaćen i prihvaćen. Autorica, pored ostalog, ističe: »Kao svestan, angažovan pravoslavac i Srbin, Mrkalj je svoj jezik pažljivo podešavao prema navikama i ukusima svojih sunarodnika, pre svega onih kojima je pripadala čelna uloga u predvođenju duhovnog i kulturnog života Srba. Gotovo neverovatno mali broj kroatizama pokazuje sa koliko je brižne budnosti Mrkalj bdio nad sopstvenim izražajnim postupcima. S druge strane, brojni slavenosrpski, odnosno ruskoslovenski jezički 203