ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 194

Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 159—207. koji su znatno lakše dostupni. Stoga će budući istraživači sve manje koristili arhivske izvore. Zato se autor zalaže za drastično pojednostavljenje obrade moderne arhivske građe. Klasična načela arhivske prakse moraju se revidirati jer u novim okolnostima više nisu primjenljiva. Fotograf Nacionalnog arhiva u Parizu, Jean-Jacques Bois, prikazuje postupak reproduciranja stare fotografije. Njegov rad: Reprodukcija stare fotografije (br, 136, str. 43—49) dopunjen bibliografijom, sigurno će privući pažnju naših radnika u arhivskim fotolaboratorijima. U ovom broju je i bibliografija arhivskih informativnih pomagala objavljenih u Farncuskoj u 1986. godini. Dvobroj 137—138/1987. je u cijelosti posvećen organizaciji vanjske službe francuskog Nacionalnog arhiva. Budući je o tome u našoj stručnoj literaturi već pisano (Ivo Ficović: Najnovija iskustva u organizaciji vanjske službe u Francuskoj, Arhivist XXIII, br. 1—2/1983, str. 230—234), sada samo upozoravamo na ovaj tematski dvobroj časopisa u kojem će zainteresirani dobiti potpuniju informaciju o ovoj problematici. Posebno značajan odjel Nacionalnog arhiva Francuske je »Section Outre-Mer« — odjel Prekomorskih posjeda, odnosno građe bivših francuskih kolonija. O historijatu odjela i njegovom konačnom preseljenju iz Pariza u Aix-en-Provence 1986. piše njegov bivši rukovodilac Marie-Antoinette Menier (Sto godina u povijesti arhiva kolonizacije, br. 139/1987, str. 207—222). Arhivisti-stručnjaci za stariju građu naći će u ovom broju koristan članak o metrologiji. Olivier Guyotjeannin priredio je bibliografiju (citira i djela zagrebačkih stručnjaka) iz područja ove discipline (Francuska metrologija starijeg perioda: sumarni bibliografski vodič, iJb., str. 233—247). Nekoliko radova u ovom broju posvećeno je prikupljanju usmenih svjedočanstava u arhivu i usmenoj historiji (VI međunarodni kongres usmene historije je održan 11—13. rujna 1987. u Oxfordu — tema: Mit i historija). Na kraju je prikaz Muzeja francuske povijesti koji je sastavni dio Nacionalnog arhiva. Iz riznice arhiva priređuju se tematske izložbe za koje javnost pokazuje veliki interes. Kvalitet izložbenog postava je na zavidnoj visini. I dok se u našim arhivima dokidaju izložbene dvorane, francuski arhivisti proširuju izložbene prostore i pretvaraju ih u muzej radi Što boljeg kontakta arhiva s javnošću. (J.-P. Babelon: Muzej francuske povijesti u Nacionalnom arhivu u Parizu, Lb., str. 260—265). • Ivo Ficović BOGDAN LEKIĆ, »ARHIVSKI IZVORI ZA ISTORIJU SOCIJALISTIČKE JUGOSLAVIJE 1943—1953«, Beograd 1987. U novije doba u nas je sve snažnije izražen interes za izvor kao onaj sadržajni predmet koji može i treba čitatelju pružiti sve ono sa čime i znanstvenik može i treba da raspolaže pri stvaranju svojih studija, sinteza, monografija. Arhivske i druge građe u nas o novijoj povijesti ima prilično, djelomično su prikupljeni u arhivima i, isto tako, djelimično su sređeni te je time omogućena njihova upotreba. Posebno su zanimljivi oni izvori koji govore o temeljima nove, Titove, socijalističke Jugoslavije, dakle, koji govore o nastajanju te počecima raz-