ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 184

Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 159—207. ediciji. Posebna izdanja serije bave se nekim obiteljima naročito detaljno, s do 650 stranica u svesku. Centrala za povijest osoba i obitelji u Frankfurtu na Maj ni izdala je već 19 svezaka Genealoških informacija. Dosta je pažnje posvećeno heraldici, a posebno se ističe Henningov registar obiteljskih arhiva i zaklada, genealoških ostavština i zbirki u Evropi i preko oceana pod nazivom Obiteljski arhivi u javnom i privatnom posjedu (Familienarchive in öffentlichem und privatem Besitz). U izdanju iste centrale objavljeno je i 38 svezaka serije Genealogija i zavičajna povijest. Oni obrađuju pojedine teme njemačke povijesti na osnovu arhivske građe. Među djelima genealoške problematike potrebno je istaknuti Möhlmannove Rodove hanzeatskog grada Rostocka od 13. do 18. stoljeća (Geschlechter der Hansestadt Rostock im 13. bis 18. Jh.), Lemmelov Genetički kontinuitet srednjovjekovnog plemstva (Die genetische Kontinuität des mittelalterlichen Adels) u kojem autor polazi od suvremenih spoznaja humane genetike i See-ova Prezimena grofovije Hessen-Homburg (Familiennanmen in der Sandgrafchaft Hessen—Homburg) rađena na temelju preko 100.000 upisa u matične knjige 14 mjesta ove grofovije. Biblioteka izvora za obiteljsku povijest objavljuje izvornu arhivsku građu poput Zbornika povelja Landshuta (Landshuter Urkundenbuoh), Popise studenata Giessenskog sveučilišta (Die Matrikel der Univesität Giessen), Gradski arhiv u Stathagenu kao izvor za povijest stanovništva (Das Stadtarchiv zu Stadthagen als Quelle für dio Bevölkerungsgeschichte), Staropruska armija 1714 i 1806 i njezine matične knjige (Die altpreussische Armee 1714—1806 und ihre Militärkirschenbücher), Pruska armija 1807—1867 i njezini izvori za povijest rodova (Die preussische Armee 1807—1867 und ihre sippenkundlichen Quellen), slijede kronike pojedinih gradova i slično. Radna zajednica za srednjonjemačka obiteljska istraživanja je u 14 objavljenih svezaka svoje zaklade »Stove« objavljivala uglavnom popise stanovnika raznih gradova, poreskih obveznika za financiranje ratova protiv Turske i slično. Zanimljiv je slučaj s popisom građana Spandau-a od 1600. do 1734. i popisom novih građana od 1579. do 1596. (Das Spandauer Bürgerbuch von 1600 bis 1734 und die Spandauer Neubürgerliste von 1579. do 1956.). Original je izgorio 1945, ali ga je srećom Ingeborg Kolb prepisala pet godina ranije. Izdanje je nadopunila i drugim izvorima. Posebna izdanja Istočnofalačke komisije za obiteljsku povijest imaju već 17 svezaka. Od publicirane građe ističu se Matice gimnazije u Zerbstu (Die Matrikel des Gymnasium Illustre zu Zerbst in Anhalt 1582—1797) i Najstariji popisi građana Horriburga (Die älteste Bürgerbuch der Stadt Hornburg am Fallstein 1492—1621.), a od studija Mitgau-ovo Istraživanje obitelji i socijalna znanost (Familienforschung und Sozialwissenschaft) i Fischer-Waselsovo Nasljeđivanje i istraživanje raka (Vererbung und Krebsforschung). Na temelju vlastitih istraživanja i američkih pokusa autor postavlja tezu da se otekline razvijaju djelomično na stečenim, a djelomično na naslijeđenim osnovama te da se prema rodoslovnim tabelama može otkriti ponovno javljanje bolesti u obitelji. Među 10 svezaka Prinosa za povijest i etnologiju kotara Dinslakena objavljena je zbirka prijepisa važnijih povelja, privilegija, gradskog statuta i drugih dokumenata od 1273. godine do početka 17. stoljeća koji se većinom nisu sačuvali u izvorniku. Ostali svesci spomenutog niza obrađuju pojedina pitanja iz povijesti toga kraja. 184