ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 180

Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 159—207. cijativu kod mjerodavnih u JAZU da se osnuje Jadranski institut JAZU u Rijeci. Da bi bio sigurniji u donošenju zaključaka u svome radu »Osorska komuna u pravno-povijesnom svijetlu« a s obzirom na pomanjkanje odgovarajuće literature, dr. Beuc je uporedno radio i na zadarskoj komuni, za koju je imao obilan dokumentarni materijal u Smičiklasovu »Codex diplomaticusu«, a i tekst Zadarskog statuta iz 1305. godine. Tako je i ta studija 1954. god. dovršena za objavljivanje, kada je i publicirana. Nakon premještaja u Državni arhiv u Zagrebu (kasnije Arhiv Hrvatske), dr. Beuc je po svojoj molbi sudjelovao u radu tog Arhiva kao šef Odjela za noviju arhivsku građu (1848. i dalje). Za vrijeme svog djelovanja u tome Arhivu (1956—1971) on je organizirao rad toga Odjela, napisao udžbenik iz arhivistike i udžbenik o registraturama i registraturnoj građi, zatim knjigu »Povijest institucija državne vlasti u Hrvatskoj od 1527—1945. godine«. Osim toga, izradio je prednacrt prvog zakona o arhivima i arhivskoj građi u SRH, zatim jedan model za izradu inventara rukopisnih ostavština (ranije je izradio model za izradu Općeg inventara arhivske ustanove i detaljnog inventara jedne općine koja je imala kontinuitet građe od samog srednjeg vijeka pa do najnovijeg vremena). Svi su ti modeli objavljeni u štampi. Bio je nastavnik na tečaju koji su 1964. god. organizirali JAZU i Arhiv Hrvatske, za predmet srednjovjekovni latinski jezik. Dr. Beuc je sudjelovao kao član jugoslavenske delegacije na V. međunarodnom kongresu arhivista koji je održan u Bruxellesu 1964. godine, te je održao koreferat na temu: »Mehanografska sredstva u arhivskoj službi (uvođenje kompjutora u arhivsku službu)«. Pored toga, I. Beuc je, zajedno s dr. Danilom Klenom i dr. Dinkom Foretićem, 1963. god. radio mjesec dana u Državnom arhivu u Trstu na izboru dokumenata koji se odnose na narode SFRJ radi njihova mikrofUmiranja, a na osnovi Ugovora o restituciji kulturnih dobara iz Italije. God. 1967. dr. Beuc je gotovo mjesec dana boravio u Budimpešti s ciljem da upozna način rješavanja pitanja odabiranja i izlučivanja građe. Rad na sređivanju Rukopisne ostavštine Vjekoslava Spinčića u Arhivu Hrvatske pružio je Ivanu Beucu mogućnost da se dublje upusti u prošlost Istre, pa su tako nastali radovi: »Osnovi statutarnog prava Istre«, »Nacionalni problemi Hrvata i Slovenaca u Istri u XIX i XX stoljeću«, »Radnički pokret i socijalna demokracija u Istri«, »Odabrana građa iz Rukopisne ostavštine V. Spinčića«. Svi su ti radovi publicirani, osim »Odabrane građe iz Rukopisne ostavštine V. Spinčića«. Dr. I. Beuc određeno je vrijeme bio član Arhivskog savjeta Jugoslavije, predsjednik Savezne komisije za odabiranje i izlučivanje građe, predsjednik Društva arhivista Hrvatske, član Arhivskog savjeta Hrvatske te član ispitnih komisija za arhiviste. God. 1954. bio je izabran u zvanje naučnog suradnika, 1961. u zvanje višeg naučnog suradnika, 1971. u zvanje izvanrednog profesora, a 1976. god. redovnog profesora i znanstvenog savjetnika Pravnog fakulteta u Zagrebu. Naime, god. 1971. prešao je na Pravni fakultet u Zagrebu kao profesor na katedri Povijest država i prava naroda SFRJ. Ovdje se posvetio odgojno-prosvjetnom radu sa studentima i ostao u službi do 30. rujna 1988. godine, kada je — navršivši 70 godina života — umirovljen. Za to vrijeme bavio se istraživanjima u oblasti medijêvalne teorije države i prava, teorije o državnim zajednicama u doba feudalizma i u buržoaskoj epohi. Proučavajući dr-