ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 171

Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 159—207. i problemima netom otvorenog Međunarodnog centra za stručna i tehnička arhivska pitanja u Mariboru. Zanimljivo je upozoriti i na jednu značajnu akciju tokom održavanja ovog dijela kongresa. Naime, predsjednik Arhivskog savjeta Hrvatske, Franjo Bilj an uspio je — u dogovoru s direktorom Arhiva Hrvatske i predsjednikom Savjeta za koordinaciju rada arhiva u SFRJ prof. Petrom Strčićem — uvjeriti Međunarodni arhivski savjet (MAS) o potrebi otvaranja i drugog međunaronog arhivskog centra, ovaj put institucije za restituciju arhivske građe i to u Zagrebu. Suradnici ovog centra bili bi naši i strani arhivski stručnjaci. Centar bi bio mjesto sakupljanja, proučavanja i davanja relevantnih mišljenja o postojećim aktima, podacima, propisima i drugim regulativama kojima se rješavaju problemi u vezi s restitucijom građe. Međunarodni arhivski savjet preuzeo je zadaću da pomogne u slijedećem sedmogodišnjem planu realizacije otvorenja ovog centra, čime jugoslavenska arhivistika dobiva još veći ugled. U petak, 26. kolovoza, održana je četvrta plenarna sjednica, s temom: »Međunarodni arhivski savjet danas i sutra«, ali bez posebnih referata, pa je vrijeme bilo posvećeno slobodnoj razmjeni mišljenja o radu MAS-a. Zapažena su sasvim suprotna gledišta o mjestu koje ima danas MAS, a kakvo bi trebao imati sutra. Na ovoj plenarnoj sjednici formulirali su se i dopunjavali zaključci: svi aktivni učesnici dužni su svoje primjedbe u pismenoj formi predati istog dana uredničkom odboru časopisa »Archivum«, kako bi se svi tekstovi mogli objaviti u narednom broju ovoga glavnog i najpoznatijeg međunarodnog arhivskog glasila. Tema XI. međunarodnog kongresa arhiva »Les nouvelles archives« bit će .prekretnica u radu tradicionalnih arhiva, u njihovo pretvaranje u nove moderne arhive sutrašnjice. Pojam »Les nouvelles archives« u tekstu sam namjerno različito prevodio jer on još nije posve definiran u međunarodnoj arhivskoj terminologiji, što je vidljivo i iz brojnih odgovora na ankete, a što je naglasio i prvi referent Paul Rene-Bazin, predlažući izradu novog terminološkog rječnika. Materijali ovog Kongresa tako su vrijedni da zaslužuju časno mjesto u svim našim arhivskim bibliotekama. Vjerujem, da će mnogi biti prevedeni na naše jezike, kao putokaz u razvoju i naših arhiva i nove suvremene arhivske, znanosti ne potcjenjujući ulogu dosadašnjih tradicionalnih arhiva. Susreti i nova poznanstva, te izmjena mišljenja s kolegama u Parizu korisna su i ne mogu se zaboraviti, kao što se ne može zaboraviti srdačan prijem i besprijekorna organizacija domaćina. Delegaciju jugoslavenskih arhivista, koju su predvodili dr. Miodrag Zečević, Franjo Biljan, dr. Jože Žontar, mr. Peter Pavel Klasinc, prof. Erna Umek, prof. Vlado Žumer i mr. Martin Modrušan, srdačno je primio jugoslavenski otpravnik poslova prof. Davorin Šošić. U toku gotovo jednosatnog prijema kod D. Šošića izneseni su naši arhivski problemi, ali i uspjesi. Martin Modrušan • 171