ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 169

Recenzije i prikazi. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 159—207. fonskim pločama, disikovima i na voštanim valjcima. Na trećoj tabeli iznijeti su podaci o vlažnosti i temperaturi, a koji se primjenjuju za ovu vrstu građe u Kanadi i Finskoj. Referat je bio popraćen s pet koreferata: »Specijalni problemi zaštite u tropskim zemljama« Erica Tunera iz Sierra Leone, »Tehnološki izbori u zemljama u razvoju« Fange Zizhie iz Kine, »Međunarodna suradnja u tehničkoj domeni« Marie-Pie Rinaldi Mariani iz Italije, »Formiranje arhivista« Ane Marie de Almeida Camargo iz Brazila, i »Regrutiranje specijalista« R. K. Pertija iz Indije. Vođena je i kraća diskusija. Točno u 12 sati stigao je predsjednik Francuske Republike François Mitterand. U pölsatnom govoru iznio je sve što je njegova vlada u prvom mandatu učinila na polju arhivistike. Napomenuo je da je pažljivo praćen razvoj tehnologije i sve prisutnija pojava nastanka novih arhivskih materijala koji sve više zamjenjuju dosadašnje klasične dokumente na tradicionalnim nosiocima. Rekao je: »Vi ste oni koji čuvate i valorizirate pamćenje svijeta« i »Svi svjetski arhivi, čuvajući dokumente jučerašnjice, rasvjetljuju i diktiraju sadašnjicu. Oni koji obnašaju odgovorne položaje u društvu znaju dobro da se ne može ignorirati prošlost.« Mitterand je spomenuo da Francuska dogodine slavi dvjetogodišnjicu svoje velike Revolucije i da od tog doba postoje organizirani francuski arhivi. Novo moderno doba, zbog naglog razvoja tehnike, postavlja mnoge, do sada nepoznate probleme čovječanstvu, pa tako i arhivistima. Pored brda pisane dokumentacije sve više susrećemo nove nosioce informacija koje moramo znati prepoznati, sakupiti, čuvati, valorizirati i znati davati na korištenje. Zbunjenost i međuovisnost tehnika za komunikaciju i informatiku primorava nas da redefiniramo perspektive i načine organiziranog čuvanja »pamćenja« za budućnost. Buduća arhivska građa bit će ona koju ćemo znati sačuvati budućim generacijama. Predsjednik je, dalje, u svome govoru istakao da on želi da se arhivi tretiraju kao bitna nacionalna dimenzija. Stoga su arhivima u prvom njegovom mandatu dana značajna sredstva i poboljšan materijalni i moralni status arhivskih radnika. Otvoren je Arhivski centar za prekomorske zemlje u Aix-en-Provence — (Centre des archives d'outre-mer); izgrađen je kompleks zgrada Centra za suvremenu arhivsku građu u Fontainebleau (Centre des archives contemporaines); nedaleko Pariza u mjestu Roubaixu izgrađuje se Cetar za privredne arhive (Centre des archives du monde du travail); nedavno je inaugurirano otvorenje Centra za preuzimanje i istraživanje arhivske građe u Parizu — (Centre d'accueil et de recherches des archives nationales). Mitterand je u svome govoru najavio izgradnju najveće i do sada najmodernije biblioteke u svijetu u Parizu, s najsuvremenijom opremom. Učinit će se sve da biblioteka može zadovoljiti potrebe budućih vremena. Izgradnja ove biblioteke bit će velika financijska stavka u drugom Mitterandovu mandatu, zapravo njegov spomenik, kao što je to sebi učinio Georges Pompidou, izgradivši Nacionalni centar za umjetnost i kulturu Georges Pompidou u Parizu. Kongresu je prisustvovao i ministar za kulturu Jack Lang i ministar za velike građevinske poslove Alain Decauxau. Očito je da Francuska — zemlja tradicionalne kulture — svoj primat ne želi prepustiti ni u budućnosti drugima. U četvrtak, 25. kolovoza, održana je treća plenarna sjednica. Glavni referat pod naslovom »Korištenje novih arhiva« podnio je Eric Ketelaan,