ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 11

Petar Strčić, Arhivski vjesnik — tri decenije nove serije, Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32 str. 9—12. na Beuca »Rukopisna ostavština Vjekoslava Spinčića« jedan je od temeljnih za proučavanje Istre i Kvarnerskih otoka u XIX. i XX. stoljeću, kao što su to i radovi Sulejmana Barjaktarevića o turskim dokumentima u historijskim arhivima Dubrovnika i Zadra, pok. Ivana Filipovića 0 načelima naučno-kritiokog objavljivanja arhivskih dokumenata, prof, dra Dinka Foretića o radničkom pokretu u Dalmaciji, Metoda Hrga o arhivu Zagrebačkog kaptola, prof, dra Igora Karamana o ekonomskoj povijesti Hrvatske, Mare Knopfmaher i Davora Gavrina o ZAVNOH-u, dra Josipa Lučića o Dubrovniku, Miljenika Pandžića o srednjovjekovonoj povijesti Hrvatske, Josipe Paver o radničkom pokretu, Tatjane Ribkin-Puäkadije o restauraciji i konzervaciji građe, dra Bernarda Stullija o arhivskoj službi i arhivistici, sveuč. prof, dra Jaroslava Šidaka o više povijesnih tema, Josipa Vidmara o revolucionarnom pokretu 1917—1919. godine, pok. Bartola Zmajića iz heraldike i sfragistike — itd, itd. Tu su 1 neke veće cjeline — članci s kronologijom boravka Josipa Broza Tita u Hrvatskoj i o izvorima o Hrvatskoj 1942. u arhivima SRH, te regesti dokumenata o ustanku u Hrvatskoj 1941. godine, na primjer. Naravno, zahvaćena je i problematika nekih novijih aktivnosti — na polju filma i mikrofilma te informacijskih znanosti (pri Arhivu Hrvatske rade kao njegovi odjeli Kinoteka Hrvatske, Dokumentaciono-informativni centar, Fotolaboratorij i Odjel za restauriranje i konzerviranje). Dakako, »Arhivski vjesnik« povremeno je upadao i u krizu, ali ne u stručnom, sadržajnom pogledu, već u izdavačko-financijskom dijelu života — više se nisu mogli izdavati tako opsežni svesci (npr. prvi je u novoj seriji 1958. god. imao čak 622 strana), tako da su od 1974. god. započeli izlaziti dvobrojevi; sa br. 21 nastao je pravi lom iako je dobio lijepu grafičku opremu — on je pokrivao god. 1978—i979, ali je izašao tek 1980. godine, a štampan je na 480 stranica, dok je 23 bilo moguće te iste godine objaviti tek na — 47 stranica! I dalje je imao na raspolaganju kvalitetne tekstove, ali dosta teško uspjelo se od tada namaknuti nešto novaca i ustaliti godišnje izlaženje »Vjesnika« na oko 200 štampanih stranica. Međutim, kad se nije moglo nastaviti s većim opsegom »Vjesnika«, krenulo se drugim putem, i to vrlo uspješno. Naime, u međuvremenu je pokrenuta nova serija — Posebna izdanja »Arhivskog vjesnika«, pa su u njoj objavljene ove edicije: 1. Mira Kolar-Dimitrijević, »Gospodarska problematika ZAVNOH-a. Izbor iz građe o soli.«, 1984, str. 144; 2. Rita Tolomeo, »Korespondencija Josip Juraj Strossmayer — Cesare Tondini de Quarengi«, 1984, str. 206; 3. Josip Adamček i dr., »Seljačke bune u Hrvatskoj u XVII. stoljeću. Građa.«, 1985, str. 646; 4. Martin Modrušan, »Sigurnosno mikrofilmiranje u arhivima sa posebnim osvrtom na arhive u SR Hrvatskoj«, 1986, str. 117; 5. Ružica Kolarević-Kovačić, Petar Strčić, »Biobliografija dra Bernarda Stullija«, 1987, str. 46; 6. Ivan Očak, »Afera Diamanstein. Prvi antikomunistički proces u Kraljevini SHS (1919.)«, 1988. godine, te dva sveska »Hrvatskih kraljevinskih konferen11