ARHIVSKI VJESNIK 31. (ZAGREB, 1989.)

Strana - 118

Ante Sekulić, Arhivska građa i literatura o djelovanju pavlina među Hrvatima. Arhivski vjesnik, 31/1988. sv. 32, str. 111—126. B) Arhiv u Kopru/Koper 278. Kapiteljski arhiv Koper — Capitolo Concattedrale in Capodistria — neuređen — Usp. Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ, SR Slovenija — Beograd, 1984., str. 63, 66, 110. E. U m e k, Arhivsko gradivo za območje Istre, Reke, Hrv. primorja in otokov v Arhivu SR Slovenije, Vjesnik historijskih arhiva Rijeke i Pazina XXIII., 237—240. V. ARHIVSKA GRAĐA U BEČU/

WIEN A) Haus — Hof — und Staatsarchiv, Wien 1. Hungarica Allgemeine Akten Fasz. 33—34 (1538—1554) Fasz. 75 (1551—1555) Miscellanea Fasz. 421—424 (1255—1776) 2. All Akten Specialia — Ecclesiastica (1553—1755) Hung./Specialia, Akten (1653—1670) Pripomena: arhivska građa o hrvatskim Pavlinima sačuvana i pohranjenjena u Beču fotokopirana je i čuva je pisac, poglavito građu o Jurju Utišinoviću. O građi koja je pohranjena u Poljskoj, poglavito u Czestochowi — Jasna Gora može se saznati posredno, jer je do sada objelodanjen niz Studia Claromontana, 1—4. Međutim, poljska pavlinska redodržava živjela je svoj život, posebice od XVII. stoljeća do danas. Jamačno bi se moglo što naći u Rumunjskoj budući da je Juraj Utišinović Martinušević (Martinuzzi) životom, radom i pogibijom utkan u povijest Sed/rnogradske, danas sastavnog dijela Rumunjske. LITERATURA U nas nema cjelovite knjige povijesti Pavlina, niti prikaza njihova rada tijekom pet stoljeća opstojnosti. Nije se radi toga moglo u popisu literature zabilježiti znanstveni rad kojim je obuhvaćen Red u širokoj djelatnosti među Hrvatima. Već je spomenuto, da je golemi napor učinio K. Dočkal, ali je njegov rad nepoznat javnosti — nije objelodanjen. Knjige zabilježene u popisu koji slijedi nisu jedine kojima treba posvetiti pozornost u proučavanju pavlinskog redovničkog života, ali čini