ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1988.)

Strana - 35

Marijan Maticka, Organi za provođenje agrarne reforme i kolonizacije u Jugoslaviji (1945 — 1948). Arhivski vjesnik, 31/1987, str. 29—37. samo mišljenje o prijavljenim kandidatima. Odluka o kolonizaciji u Vojvodini bila je u konačnoj nadležnosti Ministarstva kolonizacije u Beogradu, a o kolonizaciji unutar Hrvatske, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u Zagrebu. No, mišljenja komisija bila su veoma važna i uglavnom su se uvažavala. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Hrvatske delegiralo je kod okružnih komisija agrarne izvjestitelje, a kod kotarskih komisija, napose onih za koje se pretpostavljalo da će imati razgranato poslovanje, agrarne referente. Nastojalo se da agrarni izvjestitelji obvezatno imaju pravničko obrazovanje, a bilo je poželjno da pravnički status imaju i agrarni referenti. Agrarni izvjestitelji, odnosno agrarni referenti, bili su nosioci svih najvažnijih poslova u agrarnim komisijama. Prikupljali su gruntovne i katastarske podatke o zemljištu, organizirali materijale za rasprave o utvrđivanju agrarnih objekata, izrađivali su odgovarajuće odluke. Agrarne komisije posvećivale su punu pažnju ustanovljavanju fondova stambenih i poljoprivrednih zgrada, pokućstva, poljoprivrednog inventara i stoke, hrane i sjemenja.

19 Okružne komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju imale su u Hrvatskoj sjedišta u Bjelovaru, Daruvaru, Gospiću, Karlovcu, Osijeku, Sisku, Slavonskom Brodu, Sušaku, Varaždinu i Zagrebu. Oblasna komisija za područje Dalmacije postojala je u Splitu, ali je imala ovlaštenja okružne komisije. Oblasna komisija s ovlaštenjima okružne komisije djelovala je također za područje Istre. Status nekih gradskih komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju kao i broj kotarskih komisija mijenjao se tokom provođenja agrarne reforme i kolonizacije. Zapisnici o likvidaciji komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju svjedoče da je u Hrvatskoj završilo posao 97 komisija sa statusom kotarskih i 12 sa statusom okružnih komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju.

20 Komisije su zapošljavale stručno, administrativno i pomoćno osoblje. U 1946. godini, dakle u vrijeme veoma razgranatog djelovanja, bilo je 228 zaposlenih osoba, najviše dakako na području okružne komisije za agrarnu reformu i kolonizaciju u Osijeku (42), a najmanje na područjima okružnih komisija sa sjedištem u Sisku i Sušaku (li).

21 19 AH, Z. Š., kut. 5. Uputstva za rad kotarskih i okružnih komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju, 10. XII 1945. Usp. S. Jurišića, n. dj. 85—88. 20 AH, MPS, svež. 131, 132, 154, 155, 185. Godišnji izvještaj o radu na provedbi agrarne reforme i kolonizacije (12. IX 1945. — 30. X 1946), (AJ, 97, 9—61), navodi, izuzimajući Istru, jednu oblasnu, 10 okružnih, jednu gradsku u rangu okružne, 95 kotarskih i 7 gradskih u rangu kotarskih, Komisija za agrarnu reformu i kolonizaciju. Slični podaci nalaze se i kod N. Gaćeše, Agrarna reforma i kolonizacija u Jugoslaviji, n. dj. 217. i S. Juriše, n. dj. 86. 21 Kao bilj. 15, tabela, str. 9. 35