ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1988.)

Strana - 183

Vijesti. Arhivski vjesnik, 31/1987. str. 175—192. rijskom arhivu Rijeka« (I. Krota), »Arhivska građa o otocima Cresu i Lošinju u Historijskom arhivu Pazin« (J. Jelinčić), »Turistički vodiči kao izvori za povijest lošinjskog hotelijerstva 1887—1913« (B. Kojić), »'Datja' i 'prijatja' trećoredskih samostana kao izvor za gospodarsku povijest Cresa i Lošinja« (A. Badurina), »Izvori za prirodoznanstvenu i prirodnofilozofsku povijest Cresa i Lošinja« (Ž. Dadić), »Školstvo Cresa-Lošinja u spisima Istarskog sabora« (Z. Greblo), »Pregled novije arhivske građe za povijest Cresa i Lošinja u Arhivu Hrvatske« (J. Paver), »Arhiv bivše osorske biskupije« (M. Bolonić), »Izvori za arheologiju Cresa i Lošinja« (J. Ćus-Rukonić), »Nekoliko napomena i primjera o štampanim izvorima za noviju povijest Cresa i Lošinja« (V. Oštrić), »Informacija o arhivskoj građi u Arhivu Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske koja se odnosi na otoke Cres i Lošinj * (A. Feldman), »Arhivska građa o Cresu i Lošinju u Arhivu IHRPH za razdoblje 1945—1952« (N. Kremsir), »Specijalna bibliografija objavljenih povijesnih izvora za Istru, s posebnim osvrtom na objavljene izvore za otoke Cres i Lošinj« (D. M unie). U diskusiji su također objavljena dva saopćenja: »Starija građa za povijest Cresa i Lošinja u fondovima i zbirkama Arhiva Hrvatske« (M. Modrušan) i »Arhivska građa o osorskoj biskupiji u Tajnom Vatikanskom arhivu« (I. Grah). Ostalih sedam diskutanata dali su više zanimljivih podataka (D. Klen, O. Bonić, B. Fučić, A. Kalpić, R. Manzoni, J. Sokolić). Kao što je lako uočljivo već i iz samih naslova nabrojanih članaka, zanimanje autora proteže se od izvora arheološke naravi preko arhivske prirode do bibliografskog uvida u zadanu materiju. Organizatori savjetovanja i izdavači zbornika nisu imali lagan zadatak jer nema istraživača koji se bave samo prošlošću otočja općine Cres-Lošinj. Izuzetno je pohvalan napor organizatora koji je rezultirao okupljanjem tolikih autora i koji su dali uvid u niz arhiva i drugih spremišta arhivske i druge građe, ili pak u sadržaj pojedinih izvora. Tekstovi su različite kvalitete, a autori su imali i raznolike metodološke pristupe obradi zadane teme — sadržaji se kreću od znanstvene rasprave i saopćenja do pregleda i zanimljivoga prikaza određena sadržaja. Upozoravamo, dakle, na ovaj svezak »Otočkog ljetopisa«, jer je i sâm postao nezaobilazan izvor za svakoga istraživača koji želi početi ili želi nastaviti dalji istraživački rad u oblasti povijesti otoka Cresa i Lošinja, te susjednih otočića. (PETAR STRČIĆ). PETAR BAHN, »FAMILIENFORSCHUNG, AHNENTAFEL, WAPPENKUNDE. WEGE ZUR EIGENEN FAMILIENCHRONIK«. Niedernhausen 1986. Priručnik je namijenjen genealozima i istraživačima obiteljskih povijesti. Glavnina teksta pregledno upućuje istraživača u način izrade rodoslovlja i raznovrsne mogućnosti pronalaženja podataka o osobama, a dodana su i kraća poglavlja o heraldici i osnovnim pojmovima pomoćnih povijesnih znanosti. Za nas je posebno zanimljiv pogled u današnje stanje genealogije i njeno suvremeno valoriziranje u okviru povijesne znanosti, a može koristiti i adresar genealoških društava SR Njemačke s pregledom njihovih glasila. Osnovni tekst o samoj genealogiji je izložen sažeti je nego u većini ranijih genealoških udžbenika, npr. O. Lorenz, Lehrbuch der gesammten wissenschaftlichen Genealogie, ali je Bahnovo djelo prikladno početnicima za brzo ulaženje u praktičan rad.