ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1988.)

Strana - 141

Ivo Perić, Iz prepiske Melka, Pera i Ivanke Čingrija (1883 — 1918). Arhivski vjesnik, 31/1987, str. dubrovačke općine. Sudjelovao je i u privrednom životu — kao akcionar. U osnivanju i organiziranju rada Hrvatske veresijske banke u Dubrovniku imao je veoma istaknutu ulogu. Uoči početka I svjetskog rata, kao i mnogi drugi koji su svojim političkim djelovanjem bili nepoćudni režimu, lišen je slobode i utamničen u Šibeniku, zatim u Mariboru, odakle je potom interniran u Grünau. Od kraja 1915, do svibnja 1917. nalazi se u vojsci. Od svibnja 1917. sudjeluje u radu Carevinskog vijeća. Potpisnik je manifesta protiv Khuena 1903, Riječke rezolucije 1905, Majske deklaracije Jugoslavenskog kluba od 30. V 1917. i Ženevske deklaracije od 9. XI 1918. Bio je i član Narodnog vijeća SHS.

1 Ivanka Čingrija, pet godina mlađa od Melka, rođena je 17. X 1878. u Limi, glavnom gradu Perua, gdje su joj se roditelji našli kao iseljenici. Njen otac Lovro Čurlica, rodom iz Mokošice kod Dubrovnika, uspio je svojim radom i štednjom u iseljeništvu steći znatna novčana sredstva koja je, vrativši se u Dubrovnik potkraj predzadnjeg decenija 19. stoljeća, ulagao u kupnju karata ili karatnih dijelova u posljednjim dubrovačkim jedrenjacima duge plovidbe, a potom i u dubrovačkim parobrodima. Ivanka se udala za Melka Čingriju 1900. g. Proživljavala je sve njegove brige koje mu je donosio javni rad. Velike neugodnosti (strah, policijski nadzor) trpjela je od vremena kad je Melko bio uhapšen i potom interniran. Svom ostarjelom svekru Peru, ojađenom zbog interniranog sina i osamljenom zbog ratnih neprilika, bila je ona, nakon izbijanja I svjetskog rata, od velike pomoći, što se vidi i iz zapisa Iva Vojnovića u njenom porodičnom albumu, učinjenih u 1 Svi ti podaci o životu i političkoj aktivnosti Melka Čingrije bitni su za bolje razumijevanje i njegovih pisama, koja se ovdje donose do vremena sloma Habsburške monarhije. Čitaoce će, dakako, zanimati kako su se odvijali njegov život i rad i dalje, pa ćemo, u ovoj bilješci.i i o tome dati najnužnije informacije. M. Čingrija je 1919—1920. g. bio načelnik dubrovačke općine. Bio je i član Privremenog narodnog predstavništva Kraljevstva SHS. Sudjelovao je i na Konferenciji mira u Parizu 1919. kao rukovodilac pomorske sekcije jugoslavenske delegacije koja je radila na utvrđivanju prijedloga za ugovor Trumbić — Bertolini. (Iz tog vremena postoje brojna i veoma zanimljiva pisma koja je pisao ocu Peru). U Dubrovniku je i nadalje bio aktivan i u privrednom životu kao akcionar u novčanim, brodarskim i trgovačkim tvrtkama. Obavljao je i dužnost predsjednika u upravnom vijeću Dubrovačke parobrodarske plovidbe, u dubrovačkoj Trgovačkoobrtničkoj komori i u dubrovačkom Savezu za unapređivanje turizma. U prvim poratnim godinama stajao je izvan stranaka, da bi 1926. pristupio Radikalnoj stranci i otada otvoreno podržavao politiku vladajućeg režima. Njegova suradnja s dvorom naročito je intenzivirana od 1931, otkad je, kao viceguverner Narodne banke, boravio u Beogradu. Uoči početka II svjetskog rata ponovno je u Dubrovniku, gdje je, nakon okupacije 1941, bio uhapšen od Talijana i utamničen u Splitu. U Splitu je, i nakon puštanja iz zatvora, ostao sve do oslobođenja zemlje. U njegovoj ostavštini nalaze se i njegovi memoari. Umro je u Dubrovniku 8. XII 1949. 141