ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 80

Vjekoslav Majcen, Filmski fond škole narodnog zdravlja »Andrija Štampar« u Kinoteci Hrvatske. Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 71—88, jezik za potrebe Higijenskog zavoda u Ljubljani. Osim na posebnim projekcijama vezanim uz zdravstvena predavanja, ovi filmovi prikazivani su i u redovnoj kino-mreži (gdje izgleda nisu nailazili na dobar prijem, pa npr. Jozo Kljaković u Novoj Evropi daje vrlo negativan sud o njima.

25 Za razliku od toga, filmovi Škole narodnog zdravlja nailazili su na dobar prijem u inozemstvu, pa su sačuvani podaci o prikazivanju nekih od ovih filmova u Ateni, Varšavi, Madridu, Rimu, te raznim gradovima u čehoslovačkoj. Veliku zaslugu za propagiranje filmova Škole u inozemstvu ima Andrija Štampar koji ih je i sam koristio uz svoja predavanja. Posebno se to odnosi na seriju filmova o asanaciji sela i filmove koji prikazuju život i običaje sela. Filmovi namijenjeni inozemstvu prevođeni su na engleski i francuski jezik, pa se dva takva filma i danas nalaze u filmskom fondu Škole. XXX Nakon 1939. god. zamire ovaj intenzivni rad. U razdoblju od 1940— 1945. snimljena su još tri namjenska filma (Čuvaj se zmija otrovnica, Prva pomoć na selu, Malarija). Nakon oslobođenja neko vrijeme ostaje nereguliran status Škole i njene filmske proizvodnje. Očito u promijenjenim uvjetima za specifičnu filmsku proizvodnju Škole narodnog zdravlja nema više interesa. Edukativni film na drugačijim i širim osnovama počinje se razvijati pravo u Nastavnom, a zatim u Zora-filmu. Škola narodnog zdravlja stoga nalazi novo područje rada. Andrija Štampar, koji je pokrenuo čitavu ovu djelatnost, sada ponovno nalazi nova rješenja. Škola narodnog zdravlja postaje dio Medicinskog fakulteta i započinje novim pionirskim filmskim radom: snimanjem specijalnih, stručnih filmova potrebnih nastavi na Medicinskom fakultetu. U razdoblju poslije 1947. godine po prvi puta se kod nas snimaju operativni zahvati (sada na 16 mm vrpci i u coloru). Radom nastavlja dugogodišnji snimatelj A. Gerasimov, a redatelj sku ulogu, u skladu sa funkcijom filmova preuzimaju liječnici: Jelenović, Nikolić, Nežić, Kesić, Beritić, Rasuhin, Cvjetanović, Suić i dr. Chloupek. Još se do 1960. godine snimi i poneki znanstveno popularni ili propagandni film, no to sve više postaje izuzetak. Ovakva aktivnost i dalje se odvija u Školi narodnog zdravlja. Preuzevši znanstveno-obrazovnu funkciju, Škola se danas u svojoj specifično edukativnoj funkciji koristi dakako i filmom, samo sada na suvremen način uz modernu video tehniku. 4. Čuvanje i zaštita filmskog fonda Škole narodnog zdravlja »Andrija Štampar«. Nakon prestanka proizvodnje filmova i njihova aktivnog korištenja čitav filmski fond ostao je do 1969. god. pohranjen u prostorijama Škole. 1969. cjelokupni fond preuzela je na čuvanje i dalju zaštitu Jugoslovenska kinoteka iz Beograda. 25 Razgovori o filmu, Nova Evropa 8, Zagreb, 26. kolovoza 1935. 80