ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 77

Vjekoslav Majcen, Filmski fond škole narodnog zdravlja »Andrija Štampar« u Kinoteci Hrvat- ske. Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 71—88. U takvim uvjetima došlo je 1927. god. do snimanja prvog filma za koji danas pouzdano znamo da je u cijelosti izrađen u Školi narodnog zdravlja (odnosno u Institutu za socijalnu medicinu kao odjeljenju Higijenskog zavoda sa Školom). Bio je to zdravstveno propagandni film Lječilište Topolšica, dug 180 metara. U Arhivu Hrvatske sačuvana je dokumentacija o snimanju ovoga filma. U dokumentaciji se nalazi kratak plan snimanja koji je dr Rasuhin predložio zboru liječnika lječilišta Topolšiee, gotov scenarij (izrađen u lječilištu) i popis kadrova koji će biti snimljeni. Dakle, potpuna priprema za snimanje. Iz sačuvane prepiske s lječilištem saznajemo da je utvrđen datum kada će Rasuhin s kinooperatorom doći na snimanje, kao i to da je snimanje već ovog prvog filma izvršeno osim u lječilištu i u studiju Instituta. Nakon završetka snimanja film je prikazan na kontrolnoj projekciji u Zagrebu i u lječilištu.

20 Sam film do danas nije sačuvan. Uz organizatorsku ulogu Rasuhina, prema podacima A. Gerasimova, urednik (scenarist i redatelj) filma bio je Milan Marjanović, a snimatelj Stanislav Noworyta.

21 Uz oskudni podatak o filmu »Trogirska malarija«, za 1927. postoje još podaci o snimanju filma o nastajanju Meštrovićevih skulptura »Indijanci« (koje je započeto ranije, ali je završeno tek 1928), a također je te godine snimljen film o đačkom ljetovalištu Martinšeica.

22 Slijedeće, 1928. godine, snimljena su još dva filma: Čarobnjaci (prvi igrani film rađen tehnikom sjenki) — koji je danas najstariji sačuvani film Škole narodnog zdravlja — i film Čuvaj se rose i sape iz ustiju drugog čovjeka (o kapljičnom prijenosu zaraznih bolesti), koji nije sačuvan. Time je započelo najplodnije desetljeće neprekinutog filmskog rada Škole narodnog zdravlja koja se je u međuvremenu uselila u nov reprezentativni prostor u kome se i danas nalazi i odvojila se od Higijenskog zavoda, da kao samostalna ustanova Ministrastva narodnog zdravlja razvija rad na zdravstvenoj edukaciji i narodnom prosvjećivanju. U tome desetljeću oko filmske proizvodnje u Školi narodnog zdravlja okupilo se je niz značajnih kulturnih i filmskih radnika koji su dali svoj pečat ovoj proizvodnji. Milan Marjanović pokazao se izvanredno radoznalim filmskim autorom koji je u traženju filmskog izraza eksperimentirao filmom sjen ki, crtanim filmom, a režirao je i prve dokumentarne filmove Škole. 20 Arhiv Hrvatske, Higijenski zavod sa Školom narodnog zdravlja, kut. 1, br. 380 i 396/1927. g. 21 A. Gerasimov, Foto-filmski laboratorij, n. dj., str. 108. 22 Arhiv Hrvatske, Higijenski zavod sa Školom narodnog zdravlja, kut. 1, br. 373 i kut. 2, br. 1006/1927. g. 77