ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 73

Vjekoslav Majcen, Filmski fond škole narodnog zdravlja »Andrija Štampar« u Kinoteci Hrvat- ske. Arhivski vjesnik, 30/1987. str, 71—88. ljeni tehnikom sjenki, zatim filmovi s poznatim kazališnim glumcima, da bi nakon toga sve uloge u njima preuzeli amateri, najčešće seljaci u mjestima gdje se je snimalo. No osim igranog filma, snimatelji Škole narodnog zdravlja dali su još značajniji doprinos razvoju dokumentarnog filma snimanjem niza filmskih reportaža o ljudima i krajevima u kojima su boravili. Posebno su značajni eksperimenti vršeni crtežom u filmu. Oni su uvodili stvaranjem prvog cjelovitog crtanog filma hrvatske kinematografije (Martin u nebo, Martin iz neba), te animiranih sekvenci u nizu edukativnih filmova. Stalna briga vođena je o tome da se u korištenju suvremene filmske tehnike ide u korak s vremenom. Zagreb, kao središte filmske industrije tadašnje Jugoslavije, s mnogobrojnim predstavništvima filmskih proizvođača i proizvođača filmske tehnike, pružao je mogućnosti redovnog praćenja svjetskih zbivanja na tome području. Tako su sredstvima Rochfellerove fundacije 1930. g. nabavljeni najmoderniji, potpuno automatski aparati za kopiranje filmova, za koje A. Gerasimov ističe da su »omogućili tehničkom kadru da izradi filmove koji se tehnički nisu mnogo razlikovali od tadanjih uvezenih crno-bijelih filmova«.

3 Također je poznato da je i Andrija Štampar na svojim putovanjima nabavljao potrebnu modernu opremu za foto filmski laboratorij. No mnogo značajnije od toga je vlastiti inovatorski rad koji se je odvijao u Školi. Posebno se tu ističe A. Gerasimov koji je već 1932. godine imao usavršen vlastiti uređaj za tonsko snimanje filmova, te je Škola narodnog zdravlja, idući u korak s vremenom, započela snimanjem i prvih zvučnih filmova u nas. 2. Razvoj filmske djelatnosti u Školi narodnog zdravlja. Interes za film u zagrebačkim zdravstvenim ustanovama započeo je 1924. godine, kada je osnovan Institut za socijalnu medicinu čiji je osnovni zadatak bio rad na zdravstvenom prosvjećivanju i asanaciji sela.

4 U okviru Instituta i njegova zdravstveno-propagandnog odjela osnovan je foto-filmski laboratorij za izradu dijapozitiva i pisanje natpisa na filmovima.

5 Prema nekim podacima, radi opremanja ovog laboratorija otkupljen je 1925. godine inventar i pribor upravo likvidiranog filmskog poduzeća Jugoslavije d. d. iz Zagreba.

6 Bilo je to vrijeme kada je i u svijetu porastao interes za obrazovnu funkciju filma, pa Komisija Saveza naroda za intelektualnu suradnju prvi puta razmatra pitanja unapređenja i po3 ibid, str. 105. 4 Obzor, 263, Zagreb, 30. 9. 1924. 5 Izvještaj Škole narodnog zdravlja Državnoj filmskoj centrali od 6. lipnja 1934. (Dokumentacija u Školi narodnog zdravlja). 6 Vjeko Dobrinčić, Nekoliko podataka o počecima kinematografije kod nas, Filmska revija 3—5, Zagreb 1950, str. 136. 73