ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)
Strana - 62
Draautin Pavličević, Radovi Bernrada Stullija iz povijesti prometa u Hrvatskoj. Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 59—64. đe koju je autor selekcionirao i sistematizirao, a zatim kritički obradio, opskrbivši bilješkama i objašnjenjima i učinio maksimalno upotrebivom za korištenje u znanstvene svrhe. 6 U radu Prometni problemi Hrvatske od početka 18. stoljeća do 1918. godine što ga je 1977. napisao kao referat za međunarodni kulturno-povijesni simpozij Mogersdorf u Radencima, a zatim opskrbio znanstvenim aparatom i objavio u istom zborniku, 7 Stulli je prvi put dao sintetički prikaz prometne problematike na hrvatskom prostoru u posljednja dva stoljeća. Pisao je ne samo o željeznicama nego i o prometu i prometnim vezama uopće i proširio vremenski razdoblje razmatranja na period prije 1825. i nakon 1863, dakle i na vrijeme koje nije obuhvatio u Prijedlozima i projektima. To je dosad najbolji pregled prometnog razvoja Hrvatske koji je napisan gotovo na enciklopedijski kratak, ali istodobno dokumentiran način. U prigodnoj publikaciji pod naslovom 110 godina riječke željeznice 1873—1983. koja je izdana u Rijeci dr Stulli je na temelju građe iz već spomenute knjige, ali i iz drugih izvora, napisao prilog Željezničke veze sa zaleđem (planovi i ostvarenja) 1825—1873* Dopunio ga je s desetogodišnjim razdobljem od 1863. do 1873. koje nije dotad opisao, a baš u tih desetak godina je pruga od Budimpešte do Rijeke u potpunosti izgrađena. Njenim otvaranjem Mađarska je prvi put povezana s morem preko Hrvatske koja je tako prometno integrirana u mađarski interesni prostor. Sistemom već poznatih i gotovo nevjerojatno nelogičnih željezničkih tarifa, nametanjem jezika, mađarskih službenika i dr. počela je postnagodbena, svojevrsna mađarska željeznička pragmatika kojom MAV 9 želi ostvariti borbeno geslo mađarske buržoazije: »Čija željeznica — njegova i zemlja.« Proslava 800. obljetnice postojanja grada Varaždina poslužila je B. Stulli ju kao povod da u članku Željezničko pitanje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj do 1941. koji je objavljen u Varaždinskom zborniku 10 proširi vrijeme obrade do početka rata i revolucije u Jugoslaviji. Tu je istražio prometnu problematiku još jedne regije — kontinentalne Hrvatske — koja se smjestila upravo na graničnom prostoru između austrijskih i ugarskih državnih željeznica i njihovih interesnih politika. Postanak ideje o zagorskom »cugu« dao je, nakon što je uspješno ugušio 6 U predgovoru autor nesebično ističe da su mu u tome radu pomagali arhivisti: V. šojat, M. Krizman, I. Filipović, M. Nemec, B. Zmajić, direktori arhiva u Hrvatskoj i recenzenti I. Karaman i R. Lovrenčić. 7 Mednarodni kulturno-zgodovinski simpozij Modinci, 9, Maribor 1977. 87—118. 8 Zbornik, Rijeka 1983, 17—22. 9 MAV je skraćenica za Mađarske državne željeznice. Budući da su na željeznicama nametali mađarski jezik koji narod u Hrvatskoj nije znao, skraćenicu su humoristički preveli kao: »Mađaru, ajd vragu!« 10 Rukopis ima 130 str. i nalazi se u tisku kod Jadranskog zbornika što ga u Puli, odnosno Rijeci izdaju Povijesna društva Istre i Rijeke. 62
