ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 56

Ivan Očak, Bernard Stulli — historičar revolucionarnog pokreta mornara 1918. godine. Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 53—58. karakterizira prvo — stanje kad vlasti nisu bile više u mogućnosti da upravljaju po starome i drugo — kad mase nisu željele više da žive po starome. Takvom stanju potreban je samo subjektivan faktor, tj. orga­niziranost pa da stvar preraste u revoluciju. Organiziraj ućim poticaj em revolucionarnoj situaciji u zemlji i posebno na vojnim brodovima po­služile su vijesti o pobjedi u Rusiji socijalističke revolucije u listopadu 1917. godine. Vijesti o pobjedi Lenjina i stvaranju prve u svijetu radnič­ko-seljačke države donijeli su u našu zemlju naši zarobijenici-povratni­ci iz Sovjetske Rusije, a među njima mnogi sudionici tih događaja u Rusiji. Autora posebno zanima pitanje programskih dokumenata ustani­ka. On ustanovljuje da su oni građeni po boljevičkom uzoru u obliku sovjeta radničkih i vojničkih deputata. U knjizi nisu mimoiđena pita­nja kao što je pitanje nacionalnog i socijalnog sastava ustanika-morna­ra. Figuriraju i pitanja uzroka sloma ustanka kao i represija. U cjelini može se reći da analiza i zaključci do kojih je autor knjige došao niti danas ne izazivaju sumnju i prihvatljivi su. Deset godina nakon izlaska prve knjige Stulli objavljuje drugu na istu temu, ali u znatno širem planu. Knjiga se zove: »Revolucionarni pokret mornara 1918. godine«, a objavljena je u »Znanstvenoj bibliote­ci« Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske« u Zagrebu. Izda­nje je vezano uz 50. godišnjicu ustanka mornara u Boki Kotorskoj, tog, kako autor definira »... najznačajnijeg i najpoznatijeg revolucionar­nog zbivanja potaknutog oktobarskom revolucijom kod nas ...« Dok se u prvoj knjizi autor bavi najviše ustankom u Boki Kotorskoj, u no­voj knjizi on posvećuje dosta pažnje analizi ustanka i revolucionarnog pokreta u drugim gradovima u kojima su se također odigravali doga­đaji značajni za revoluciju. Stulli se više zadržava na pitanjima osobina pokreta u Trstu, Puli i na kraju rodovima u gradu Boki Kotorskoj. On is­tiče da su osim Boke Kotorske i u drugim gradovima došli do izražaja po­kreti masa, naročito radnika. U njima se pokret vodi pod općim parolama »mir«, »rad« i »sovjeti«. Govoreći posebno o pokretu u Trstu autor ga karakterizira kao »... određeni udarac ratnom potencijalu Monarhije. Ekonomski i politički ...« Zanimljiva je primjedba autora da se». .. au­strijske vlasti nisu usudile da poduzmu ikakve represije protiv učesni­ka« revolucionarnog pokreta u Trstu i još nekim gradovima bojeći se težih posljedica usljed »... porasta revolucionarne plime«. Međutim, au­tor konstatira da niti takva taktika vlasti nije bila u stanju da zaustavi pokret koji se je rasplamsavao a niti druga taktika vlasti: antibolješe­vička propaganda koja je naročito bila u to vrijeme rasprostranjena po čitavoj Dalmaciji. Slični pokušaji vlasti nisu dali efekta niti u Puli kao niti u Boki Kotorskoj, gdje je revolucionarni val doživio svoju kulmina­ciju. U ovoj knjizi Stulli jače nego ranije ističe utjecaj Oktobarske re­volucije u Rusiji i ulogu kod naših zarobljenika-povratnika »Oktoba­raca«. Osim toga, obzirom na širinu teme, autor cijeli pokret na Jadra­nu razmatra kao jedno cijelo s istim uzročnikom i istim poticajem. Ba­56

Next

/
Thumbnails
Contents