ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 50

Danilo Klen, Radovi Bernarda Stullija o Istri, Rijeci i Trstu. Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 45—51. nistrativno-politički pripasti Kvarnerski otoci koji su za francuskih Ilirskih provincija bili dodijeljeni u sastav provincije Civilne Hrvatske.

15 Prema autonomaškom dakako bečkom gledanju nije bilo za odlučivavanje o tome bitno

... »... niti odlučujuće podrijetlo i pripadnost većine stanovništva nekog grada, neke regije ili pokrajine« nego su bili odlučni interesi i zahtjevi obrazovanog sloja pučanstva, po pravilu gradskog, ma koliku manjinu on činio. To je građanstvo, zahvaljujući svojem obrazovanju postalo nosilac talijanskih težnji tijekom druge polovice XIX. stoljeća. Stulli upozorava da talijanska građanska historiografija još i danas, često i obilno, ponavlja teze iz onih habsburških vremena smatrajući ih još uvijek »istinama« i svojim »stečevinama« kojih se ne odriču. Pod nedužnim velom dostupnosti »važnih povijesnih izvora« i danas se objavljuju »ristampe« starih iredentističkih publikacija.

16 Historijski arhivi u Rijeci i Pazinu izdali su 1984. godine kao osmi svezak svojih Posebnih izdanja, prvi dio Stullijeva rada »Istarsko okružje 1825—1860«. Struktura tog djela: I Upravni sustav, II Demografske prilike, III Gospodarska struktura s priloženim statističkim tabelama — daju tek naslutiti što bi sve. prema njegovoj zamisli, trebao sadržavati II dio tog fundamentalnog rada za povijest Istre u XIX stoljeću.

17 Posebnoj obradi posvetio je Stulli, neposredno pred smrt, Poreštinu sredinom 19. stoljeća.

18 Sadržaj rada raspoređen je slično kao u njegovom opsežnijem radu Istarsko okružje: Teritorij i uprava, zatim Stanovništvo i Gospodarski život. Novo u tom radu su Društveni i politički odnosi. U ovom je radu poreština dakako raščlanjena statistički po općinama, dok su podaci Okružja raščlanjeni po kotarevima. Time su dane veće mogućnosti za analize. Bernard Stulli je i u drugim ovdje nespomenutim radovima pisao o Istri, Rijeci i Trstu. Smatram ipak da sam one najvažnije ovdje — ma da samo površinski, dotakao. Svi Stullijevi radovi, u svakoj pojedinoj temi, zahvaljuâuoi njegovoj poznatoj nam ustrajnosti i strpljivosti, zasnovani su na egzemplarno potpuno sakupljenoj dokumentaciji, suvremeno metodološki obrađeni, težeći uvijek što bližem pristupu istini. Pretežna njihova većina ostat će primjerom za kojim suvremeni historiograf treba da teži. 15 Stulli B., Oko pripadnosti Kvarnerskih otoka 1848/49. i 1861. god. Vjesnik Historijskih arhiva Rijeka i Pazin XXV/1882, str. 315—401. 16 Isto, str. 386 i 396. 17 Stulli B., Istarsko okružje 1825—1860. Historijski arhivi u Rijeci i Pazinu, Posebna izdanja 8, Pazin

—Rijeka, 1984. 18 Stulli B., Poreština sredinom 19. stoljeća. Vjesnik Historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu XXVII/1985, str. 7—34. 50