ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 47

Danilo Klen, Radovi Bernarda Stullija o Istri, Rijeci i Trstu. Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 45—51. dati dovoljno tumačenje i cjelovito objašnjenje. Po F. H. izgleda kao da borbu s gradskom upravom u Rijeci vodi samo Bunjevac. Hrvatsku čitaonicu spomenuo je samo generalno. Sve to i drugo navodi Stullija na konstataciju da »odskače potreba jedne iscrpne monografije za riječku povijest razdoblja 1848—1868. godine«. Da bi pokazao postojanje i drukčijeg gledanja na odnose Talijana i Slavena u graničnim krajevima Istre i Slovenskog primorja, naročito u Trstu XIX stoljeću, Stulli je vrlo temeljito obradio pojavu i pisanje tršćanskog časopisa »La Favilla« u svom radu »Tršćanska »Favilla« i Južni Slaveni«.

3 Pokretač tog časopisa Antonio Madonizza iz Kopra, pravnik, u objavi novog lista 1836. godine ističe da će to biti »giornale di scienze, lettere, arti, varietà, teatri«. On je raznovrsnošću sadržaja želio probuditi želju za čitanjem u trgovačko-poslovnoj sredini tadašnjeg Trsta. Nerazumijevanje sredine i progon austrijske političke cenzure naveli su Madonizzu da odstupi iz uredništva. Uredništvo su preuzeli Pacifico Valussi i Francesco Dell'Ongaro, sličnih ideja i planova, ali književno i politički zreliji. Stulli je ukratko analizirao daljnje izlaženje »Faville', pa ističe da se od 1842. časopis počinje sistematski baviti Slavenima u nizu studija (»Studi sugli Slavi«) objavljenima 1842—1844. godine. Analizom sadržaja svih tih 15 članaka o Slavenima Stulli dolazi do zaključka da je Dall'Ongaro stajao u to doba u tijesnom kontaktu i prijateljstvu, pored ostalih i sa I. A. Kaznačićem i Medom Pucićem i da su oni i napisali spomenute članke koji se pretežno odnose na južne Slavene. Takvo pisanje navuklo je protiv »Faville« austrijsku policiju, ali i poslovno tršćansko građanstvo i ostatke patricijata kojima veličanje kulturnih veza između preporodnih pokreta Slavena i Talijana nije bilo po volji i nije išlo u račun. Zajednička težnja i želja suradnika i urednika »Faville« da Trst kao grad u kome zajedno žive Talijani i Slaveni bude spojnica koja će vezati oba jadranska susjeda — ostaje za svoje vrijeme pozitivno i progresivno djelo, pretečom Mazzinijeve misli o prijateljstvu Talijana i Slavena preko Alpa.

4 Jadransko more, istočna obala tog mora, prošlost i dakako problemi, ne samo u prošlosti nego i u sadašnjosti, a neki od njih neriješeni i nerješivi do kraja i do današnjih dana — izazivali su Stullija na istraživanje i traženje rješenja. Za to je dobar primjer Stullijev rad »Borba oko ribolova u obalnom moru Istre. Rovinj i Chioggia u XVIII stoljeću«.

5 Brzi rast broja rovinjskih stanovnika i uopće ekonomskog napretka Rovinja do kraja XVIII stoljeća nema glavnu osnovu u pojačanom razvoju pomorstva i pomorske trgovine u Jadranu s izvorištem iz austrijskog Trsta, već u snažnom razvoju ribarstva i ribarske privrede 3 Stulli B., Tršćanska »Favilla« i Južni Slaveni. Anali Jadranskog instituta I, Zagreb 1956, str. 7—82. 4 Isto rad, str. 70. 5 Stulli B., Borba oko ribolova u obalnom moru Istre. Rovinj i Chioggia u XVIII stoljeću, Split 1955. 47