ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 43

Josip Kolanović, Prilozi Bernarda Stullija o povijesti Dalmacije. Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 41—44. strijske vladavine, a ističe potrebu izdavanja sličnih bilanci i za kasnije prijelomne godine u povijesti Dalmacije: za razdoblje uoči četrdesetosme; za prilike sedamdesetih godina 19. st, u vrijeme najveće konjunkture vinogradarstva i velikih jedrenjaka te uspjeha narodnog preporoda; za stanje prvih godina 20. st. u znaku teške opće gospodarske krize u pokrajini, uoči narodnog pokreta 1903; za stanje početkom prvog svjetskog rata 1914. godine; za stanje 1919—1921, kada je dalmatinska Hrvatska, ali bez Zadra i Lastova, ušla u sklop Kraljevine SHS; za stanje početkom 1941. pred raspad Kraljevine Jugoslavije i fašističke okupacije, te konačno, za stanje 1945. godine nakon žrtava rata. U navedenom radu, uz izvorni tekst opširnog elaborata o političkom stanju Dalmacije i statističkim pregledima, donosi u uvodnom dijelu i kritičku obradu svih dosada suvremenih izvora značajnih za proučavanje Dalmacije početkom 19. stoljeća. U drugom radu daje opširni prikaz građe sačuvane za povijest gospodarstva Dalmacije kao i za sagledavanje društvenih odnosa u vrijeme neposredno nakon velike gladi 1829/30. Kako bi se što bolje sagledao položaj Dalmacije i ocijenilo stvarno stanje, kao komparativni materijal obrađuje i elaborat Grgura Stratika iz 1787. godine. Ta objavljena i obrađena građa omogućuje da se u pravom svjetlu ocijeni položaj Dalmacije i usporedi s prijedlozima koji su dolazili iz Beča, a redovito su ostajali samo lijepe želje. U radu »Ekonomsko-društvene prilike u Dalmaciji u XIX stoljeću« sažeto prikazuje gospodarsko-društveni položaj Dalmacije uoči i za vrijeme narodnog preporoda. Premda u radu »naznačuje neke momente te problematike«, on na kraju jasno upozorava kako je potrebno preispitati dosadašnje pisanje o narodnom preporodu u Dalmaciji i osloboditi se romantičarskog pristupa, jer narodne preporodne akcije »u prvom redu bile su kulturno-prosvjetne, a mimoilazile su ekonomske probleme zemlje i njihovo stvarno rješavanje«. Upozorava na politiku Beča koji je Dalmaciju nastojao iskoristiti samo za svoje interese, što je postalo osobito vidljivo uvođenjem tzv. »vinske klauzule« i nebrigom u vrijeme sloma velikih jedrenjaka, kada nije uslijedila pomoć za prijelaz na parobrodarstvo. Kao posljedica takve politike i teškog stanja uslijedila je intenzivna emigracija u prekomorske krajeve. Na tu temu vraća se i u svojem neobjavljenom radu »Slom velikih jedrenjaka na istočnoj obali Jadrana potkraj 19. stoljeća«. Posebnu skupinu priloga B. Stullija za povijest Dalmacije čine tri rada nastala u suradnji na zajedničkom projektu sa suprugom dr Majom Bočković-Stulli, a obrađuju povijest i tradicije pojedinih užih i širih područja i istražuju život i djelo Ivana Lovrića. To su radovi »Kroz historiju Sinjske krajine« (Narodna umjetnost 5—6, 1968, 5—93), »Gospodarsko-društvene i političke prilike u Cetinskoj krajini sredinom 18. stoljeća« (Ivan Lovrić i njegov doba, Sinj, 1979, 37—106) i »Povijest Zla43