ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 41

Josip Kolanović, Prilozi Bernarda Stullija o povijesti Dalmacije. Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 41—44. Josip Kolanović Arhiv Hrvatske, Zagreb, Marulićev trg 21. PRILOZI BERNARDA STULLIJA O POVIJESTI DALMACIJE UDK 949.71 DALMACIJA : 92 STULLI Pregledni članak Prilozi o povijesti Dalmacije ponajprije su tijesno povezani sa Stullijevim istraživanjem jadranske problematike, s osobitim osvrtom na iredentističke pretenzije talijanske historiografije. Savjesnim i kritičkim korišćenjem dotadašnjih povijesnih rezultata, temeljitim i iscrpnim oslanjanjem na izvore te svojim metodološkim pristupom, preglednošću i jasnoćom svojih radova o povijesti Dalmacije, B. Stulli dao je novi poticaj i izazov za dalja istraživanja i sustavno objavljivanje građe značajne za uočavanje cjelovitih povijesnih procesa. U znanstveno-istraživalačkom radu B, Stullija problematika vezana uz povijest Dalmacije reflektira temeljne preokupacije njegova povijesnog istraživanja. Prilozi o povijesti Dalmacije ponajprije su tijesno povezani s njegovim istraživanjem jadranske problematike, s osobitim osvrtom na iredentističke pretenzije talijanske historiografije. U taj okvir spada i njegov netiskani rad iz 1945. godine »Otok Lastovo. Historijski pregled. Studija izrađena na traženje Komisije za razgraničenje«. U referatu održanom na Prvom Kongresu historičara FNRJ u Beogradu 1954. godine pod naslovom »Talijanska historiografija i iredentizam« (Historijski zbornik VII, 1954, 1—4, 215—224) naglašava obvezu jugoslavenske historiografije »da povede odlučniju i bolje organiziranu borbu« protiv tendenciozno usmjerene talijanske građanske historiografije, a »u ime borbe za naučnu istinu« o prošlosti Istre i Dalmacije. U tome je ostao dosljedan do kraja života u brojnim prilozima i osvrtima značajnim za povijest osobito Istre, kao i svojom trajnom zauzetošću za povijesnu i kulturnu afirmaciju njezina narodnosnog bića. Unutar opće jadranske problematike vrijedna su i njegova dva priloga: Pregled povijesti pomorstva Jugoslavije do kraja 19. stoljeća (Pomorska enciklopedija IV, 1957, 33—49, 50—57, 96—99, 131—133) i Jadransko mo41