ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 37

Josip Lučić, Prinos Bernarda Stullija izučavanju dubrovačke povijesti. Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 37—40. Josip Lučić Filozofski fakultet u Zagrebu, Zavod za hrvatsku povijest, Zagreb Krčka 1. PRINOS BERNARDA STULLIJA IZUČAVANJU DUBROVAČKE POVIJESTI UDK 949.71 DUBROVNIK : 92 STULLI Pregledni članak Stulli je bio Dubrovčanin te se na osobit način i odnosio prema rodnom mjestu. U svom opusu ima tri skupine radova o dubrovačkoj povijesti: iz arhivistike, iz dubrovačkog zakonodavstva sa pravno-povijesnim raspravama te iz općenite povijesne problematike. Konačni rezultat njegova truda i istraživanja obrada je dubrovačke Republike u enciklopediji Jugoslavije te povijesna sinteza koja je u štampi. Kao Dubrovčanin, mladi pravnik i intelektualac zaposlio se u Državnom (danas: Historijskom) arhivu u Dubrovniku. U tom životnom razdoblju od 1941. do 1947. temeljito se upoznao s povijesno-pravnom argumentacijom dubrovačke povijesti i njenim arhivskim fondovima. Stalno je sobom nosio preokupaciju njezinom prošlosti, premda ga je život vodio u nove i šire probleme nego što su oni ograničeni i okruženi rodnim krajem. Unatoč službenim obavezama i visokim društvenim funkcijama, našao je vremena i za znanstveno-istraživački i stručni rad koji mu osigurava jedno od najviših mjesta u poslijeratnoj hrvatskoj i jugoslavenskoj historiografiji i arhivistici. Vrijedno je upoznati i upozoriti na onaj isječak života i rada koji je posvetio dubrovačkim temama. Tri su skupine radova takove vrste: Iz arhivistike je opširna rasprava: »Dva pokušaja inventarizacije Dubrovačkog arhiva početkom 19. stoljeća«. Arhivski vjesnik XI

—XII, 1968—1969, 203—260. Prvi inventar učinio je Josip Kersa 1812. za potrebe novoformiranih organa koje su ustanovile francuske vlasti i da se razgraniči novo francusko zakonodavstvo od starog dubrovačkog. Drugi inventar iz 1817. izradio je Luka Čurlica na zahtjev austrijske vla37