ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 33

Miljenko Pandžić, Arhivski radovi Bernarda Stullija. Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 31—36. likom tiskan i posebni prilog »Za novu zgradu Arhiva Hrvatske u Zagrebu«.

5 Od drugih značajnijih tema mnoštva Stullijevih radova s arhivskom problematikom, osobito valja istaknuti one iz arhivske zakonodavne djelatnosti (o tome vidi u posebnom prilogu M. Rastića u ovom svesku Arhivskog vjesnika) i to u prvom redu sam rad na tekstu i redakciji arhivskog Zakona u Republici od 1963. do 1978. godine, te radove: »Osnovni principi novog arhivskog zakonodavstva u SR Hrvatskoj«

6 i »Arhivska građa u novom arhivskom zakonodavstvu SR Hrvatske«.

7 Uz osnovne pojmove značenja i sadržaja izraza »arhivska građa« i »arhivska građa u nastajanju (registraturna građa)« u tim je radovima obrađivao i pitanja razgraničenja arhivske građe s jedne strane, te »bibliotečne i muzejske građe« i »materijala« s druge strane, uz usporedbu osnovnog sadržaja koji je obuhvaćen pojmom »arhivska građa« u drugim zemljama, primjerice u Italiji i DR Njemačkoj. Obrađeno je dakle »... temeljno pitanje

... konkretizacije glavnog objekta arhivskog zakonodavstva ...« .

8 Među primarnim zadacima arhivske službe uopće, ističu se zadaci i poslovi valorizacije i kategorizacije arhivske građe. Riječ je o problemima sudbonosne važnosti i za sadašnju i još više za buduću historiografiju, za povijesne znanosti u cjelini — to su pitanja, koja će se arhivska dokumentarna građa sustavno čuvati i obrađivati i u arhivu i od strane korisnika, istraživača najrazličitijih profila. I na ovome području arhivske teorije i prakse B. Stulli je dao jedan temeljan rad u našoj domaćoj literaturi: »O valorizaciji i kategorizaciji arhivske građe«.

9 Uz ostala pitanja s tog područja u ovoj studiji B. Stulli, obrađuje posebno tri osnovne, međunarodno priznate UNESCO-ove kategorije — KATEGORIJE A, B, C, a prema radovima Savjetovanja konzervatora u Zagrebu 1968, te 1970., iznosi valorizaciju i posebno kategorizaciju svih vrs ta spomenika kulture u kultumo-historijskim muzejima i galerijama, dakle za muzejsko-galerijsku građu. Ta se kategorizacija kreće od 0 do 5, dakle od građe svjetske vrijednosti do građe ambijentalnog karaktera. Nakon toga Stulli posebno razrađuje pitanje valorizacije arhivske građe kao prvorazrednog spomenika kulture. Najprije obrađuje »pretpostavke za rad na valorizaciji i kategorizaciji arhivske građe«. Nakon toga iznosi osnovne kriterije vrednovanja arhivske građe na temelju »stečenih iskustva u zemlji i svijetu«, uz moguća predviđen ja budućeg vrednovanja: a) tvorac arhivske građe 5 Isto, str. 356—363. 6 Arhivski vjesnik VII—VIII, Zagreb, 1964—1965, str. 341—372. 7 Vjesnik Historijskog arhiva u Rijeci i Pazinu X, Rijeka 1964—1965, str. 293—322. 8 Isto, str. 300. 9 Arhivski vjesnik XIII, Zagreb 1970, str. 463—487. 33