ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 20

Dragovan šepić, 0 znanstvenom djelu Bernarda Stullija. Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 17—22. villa« u kojoj analizira romantična gledišta tog lista na Hrvate i Slovence i granice talijanskih nacionalnih aspiracija na istočnu obalu Jadrana, posebno u Istri i Slovenskom Primorju do 1948. godine. Objavio je zatim rasprave o talijanskoj historiografiji i jadranskom iredentizmu i, naposljetku, i o pitanju pripadnosti kvarnerskih otoka u 1848/ 1849 i 1861. godini. Gledajući na jadranski iredentizam Italije, koji se počeo transformirati u imperijalizam, Stulli je štampao monografiju o albanskom pitanju 1875. do 1882. godine. U toj je monografiji jasnije osvijetlio rađanje albanskog nacionalizma i ulogu albanskog pitanja u evropskoj i posebno talijanskoj politici, povezujući jadransko pitanje s istočnim pitanjem i ističući kako se talijanski iredentizam na Jadranu već nakon Berlinskog kongresa javlja kao komponenta ekonomske i političke penetracije Italije na Balkanu. 4) Stulli je mnogo istraživao i procese revolucionarnog previranja na Jadranu 1917. i 1918. godine i o tome je prikupio svu tada pristupačnu građu. O toj je temi objavio i najvažnije izvore iz naših i bečkih arhiva i nekoliko studija, a i dvije monografije: o ustanku mornara u Boki Kotorskoj 1918. godine i o revolucionarnim pokretima mornara koji se iste godine razvijaju na istočnoj obali Jadrana. U ovim svojim radovima Stulli je temeljito analizirao i rekonstruirao cjelovitost tih revolucionarnih procesa na temelju, može se reći, gotovo kompletne građe a ne, kao što je u to vrijeme bilo prilično često, na bazi djelomičnih izvora i sjećanja. Oslanjajući se na tako čvrst dokumentarni temelj utvrdio je, suprotno proširenim tezama, kako revolucionarni pokreti mornara tih godina nisu bili tek puki odjeci proleterkse revolucije u Rusiji već da vuku svoj korijen prvenstveno iz ekonomsko-društvenih i političkih kriznih odnosa i procesa u Austro-Ugarskoj koji su Oktobarskom revolucijom bili samo ubrzani. Valja napomenuti da je Stulli u tim knjigama glavnu pažnju posvetio pobuni mornara u Boki Kotorskoj, ali u nekoliko studija je obradio i revolucionarna gibanja u Puli i Istri. S time u vezi Stulli je proučavao i jugoslavensko pitanje u Austrougarskoj 1917—1918. godine i držanje hrvatskih stranaka, vrlo kritički analizirajući njihovu politiku prema Beču i Pešti u pitanju oslobođenja i ujedinjenja. O tome je napisao nekoliko rasprava i objavio nekoliko skupina arhivske građe iz bečkih arhiva. Kao što je spomenuto, Stulli je napisao i objavio više radova iz područja arhivistike. Povrh brojnih operata, referata i stručnih analiza o stanju i problemu čuvanja i zaštite arhivske građe, štampao je niz vrijednih priloga našoj arhivistici, među kojima ima i nekoliko opsežnih studija o arhivskoj građi u novom zakonodavstvu Hrvatske, o inventarizaciji dubrovačkog arhiva početkom 19. stoljeća i o valorizaciji i inventarizacije arhivske građe, što predstavlja prve radove te vrste u jugoslavenskoj literaturi. 20