ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 18

Dragovan šepić, O znanstvenom djelu Bernarda Stullija. Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 17—22. U četrdeset godina svog znanstveno-istraživačkog rada Stulli se, međutim, nije zadržavao samo na toj tematici. Dijapazon njegova zanimanja bio je širok. U svom je plodnom životu napisao još i tridesetak većih ili manjih znanstvenih i stručnih studija i o drugim temama, tako da njegov cjelokupni opus broji blizu stotinu radova, od čega pet monografija i jednu knjigu arhivske građe u dva sveska. Stullijevi znanstveni i stručni radovi mogu se podijeliti na dvije osnovne grupe: historiografsku i arhivističku. Glavni njegovi radovi spadaju u prvu grupu (historiografsku), a odnose se na: 1) povijest primorskih gradova, općina i regija, 2) gospodarsku povijest, posebno prometnica, 3) talijanski iredentizam i imperijalizam na Jadranu i jugoslavensko-talijanske odnose, i 4) na revolucionarna previranja među Južnim Slavenima Austro-Ugarske, posebno u jadranskom pojasu, i raspad Aurstro-Ugarske. 1) Među radovima iz povijesti primorskih gradova, općina i regija valja najprije spomenuti studiju o pomorskom zakonodavstvu Dubrovačke republike pisanu na temelju do tada nepoznate zbirke pomorskog zakonodavstva Republike iz 1557. koja je pohranjena u Nacionalnoj biblioteci u Firenci i radove o razvitku statutarnog prava Republike do sredine 16. stoljeća. U tim radovima analizirao je bitne društvene probleme Dubrovnika tog stoljeća koji su iziskivali šire zakonodavne reforme. Rasprave pak o pomorskom sudstvu u Dubrovniku i o političkim planovima M. Držića Stulliju su pružile priliku da se osvrne na društvene probleme Dubrovnika 16. stoljeća i da ih temeljitije razradi ističući prirodu i opseg dubrovačkih društvenih suprotnosti. S time u vezi valja spomenuti i Stullijev rad o dubrovačkim odredbama o Konavlima kao i rasprave o povijesnom razvitku otoka Lastova i Mljeta koji su pripadali Dubrovačkoj republici. Stulli nije ograničio svoje istraživanje samo na neke probleme ili neka razdoblja dubrovačke povijesti. On je također napisao i Pregled državnopravne historije Dubrovačke republike, a za Enciklopediju Jugoslavije obradio je u natuknici »Dubrovnik« sintezu dubrovačke povijesti do početka 19. stoljeća koja se odlikuje suvremenim metodološkim pristupom i sadržajnom širinom obuhvaćajući sve bitne aspekte povijesnog razvitka Dubrovnika. Birajući tipološke primjere primorskih gradova, općina i regija Stulli je istraživao i istarsku povijest, o čemu svjedoče njegove rasprave o statutu Plomina i »Istarskom razvodu«, koje je temeljito analizirao pobijajući teze talijanske iredentističke historiografije i ističući te dokumente kao povijesna svjedočanstva o pretežno hrvatskom karakteru Istre. Kao najvažnije djelo iz povijesti Istre ipak valja istaknuti njegovu monografiju o Istarskom okružju u razdoblju od 1825. do 1860. godine. U njoj je, nakon prikaza reformi koje je Austrija po istjerivanju 18