ARHIVSKI VJESNIK 30. (ZAGREB, 1987.)

Strana - 13

Petar Strčić, Životopis dra Bernarda Stullija. Arhivski vjesnik, 30/1987. str. 9—15. jest do XIX st.« i »Jugoslavija. Pregled povijesti pomorstva do kraja XIX st.« (PE 4/1957, izd. 2, 1/1972, 3/1976), »Jadransko more. Historija« (EJ 4/1960). O zbivanjima u našim zemljama u razdoblju okončavanja prvoga svjetskog rata govore prilozi: »Od Majske deklaracije do januarskog memoranduma Jugoslavenskog kluba« i »Oko jedne turneje grofa Tisze po jugoslavenskim zemljama« (Pregled, Sarajevo, 9/1958. i 1/1959), »Prilozi građi o ustanku mornara u Boki Kotorskoj 1—3. februara 1918« (AV 1/1958), »Prilozi građi za historiju jugoslavenskog pitanja 1918« (AV 2/1959), »Prilozi građi za historiju revolucionarnog pokreta mornara na našoj obali 1918« (AV 9/1966), »Novi prilozi građi za historiju revolucionarnog pokreta mornara na našoj obali 1917—18« (AV 10/1957), »Prilozi građi za historiju 1918. u Istri i Trstu« (VHAPR 5/1959), »Revolucionarni pokreti i pobune u austrougarskoj mornarici tokom 1917—1918« (Jugoslavenski istorijski časopis 1—4/1967), »Nova građa za historiju 1918. u Istri i Rijeci (VHAPR 13/1968), »Revolucionarna previranja u Istri 1917—1918« (Zbornik »Labinska Republika« 1972). Osobito su zanimljive i studije: »Albansko pitanje 1875—1882« (Rad JAZU 318/1959), »Tršćanska 'Favilla' i Južni Slaveni« (Anali, Zagreb, 1/1956), »Kroz historiju Sinjske krajine« (Narodna umjetnost 5. 6/1968), »Iz mladih dana Frana Šupila« (Dubrovnik 4/1970), »Povijest Zlarina« (»Povijest i tradicije o. Zlarina« 1980), »Oko pripadnosti kvarnerskih otoka 1848/49« (VHAPR 25/1982). Od radova u štampi ili u pripremi za tisak treba upozoriti na Stullijeve priloge za sintezu povijesti Hrvatske — Dubrovnik od 16—18. st. Zatim na rad o Poreštini u 19. st., o željeznici u varaždinskom području u 19. st., itd. Obilježavajući prvu godišnjicu smrti dra Stullija, Arhiv Hrvatske je na prijedlog potpisanoga 7. listopada 1986. god. organizirao znanstveni susret na kojem je više znanstvenih radnika valoriziralo Stullijevo djelo (tekstovi će biti objavljeni u jednom od svezaka »Arhivskog vjesnika«), a pripremljen je i poseban svezak pod naslovom »Biobibliografija dra Bernarda Stullija«. Bernard Stulli je 1977. god. na Filozofskom fakultetu u Zadru postigao doktorat znanosti, i to s temom o albanskom pitanju u 19. st. u kontekstu sukoba interesa tadašnjih velikih sila (radnja je objavljena u izdanju JAZU, te je gore već spomenuta). God. 1983. dobio je vrlo visoko priznanje za svoj znanstveni i kulturni rad — izabran je za člana suradnika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Ovaj arhivist i historičar jedno je vrijeme bio i prosvjetni radnik — odmah poslije oslobođenja kao honorarni nastavnik predavao je pomorsko pravo na dubrovačkoj Pomorsko-trgovačkoj akademiji, a kasnije na zadarskom Filozofskom fakultetu, više godina predavao je arhivistiku i povijest pomorstva. Znatan je trud dr Stulli uložio u organizacione poslove, i na direktorskom mjestu Jadranskog instituta JAZU, i Arhiva Hrvatske i drug13